ZOOLOGIJA; Ptice Ždralovi

ŽDRALOVI U BROTNJU ( koliko ih cijenimo? )

Sivi ždral ( Grus grus)



Kad se osvrnemo malo na sve danas živuće ptice možemo uvidjeti kako su vrste ptica velikih dimenzija oduvijek privlačile ljude i predstavljale im neki simbol. Tako je recimo i dan danas u mnogim svjetskim zemljama simbol, koji je čak prisutan i na zastavama, orao; u nekim pak zemljama kao npr. zemljama Latinske Amerike, Španjolskoj i dr. svojevrsni nacionalni dragulj čine svjetski poznata velika ptica zvana Flamenco, flamingo. U Španjolskoj se flamingosi pojavljuju periodično na jugu zemlje ali bez obzira na njihovu nestalnost, upravo i privremene pojave ovih ptica dovoljne su bile da se riječ flamenco gotovo svugdje veže za Španjolsku. Gledajući u ovom kontekstu možemo slobodno i s pravom reći kako i mi ( Hercegovina) imamo svoje flamenkose a to su nenadmašno lijepi, veliki i impresivni ždralovi. No, koliko ćemo to još dugo moći govoriti sve više postaje upitno, i to najviše zbog nas samih. Ždralovi koji dolaze u naše krajeve obično su vrste sivog ždrala ( Grus grus) mada ne moraju nužno biti. Ptice ždralovi su u biti porodica ptica iz reda ždralovki, a ima ih 15-ak vrsta diljem planete osim južne Amerike i Antartike. Njihova dužina, tj.visina može biti preko 1,20m a raspon krila čak preko 2,3 m. Ždral spada u ptice selice. Važno je istaći kako predci ovih ptica datiraju iz vremena od 54 do 37 miliona godine prije, što znači da potječu iz periode eocena. Svojim uistinu prelijepim i fascinatnim izgledom kao i pojavom u mnogim zemljama svijeta ždralovi su inspirirali brojne umjetnike, književnike, pjesnike te su se neizbrisivo urezali u mnoge kulture i mitologije. Za jedan takav primjer svakako bi trebalo napomenuti Japan u kojem je ždral, kao vrlo važna životinja u kulturi - simbol sreće i dugog života.  Ovo sve ovdje navodimo kako bi se ukazalo na vrijednost, značaj i cijenjenost ovih predivnih životinja. I sad povlačeći paralelu s tim - vidimo da se u nas ove ptice baš toliko i ne cijene i ne vrednuju. Vlastitim brojnim iskustvom čestih i neželjenih pojava lokalnog karaktera, koje uvjeren sam nisu iznimka u cijeloj Hercegovini, mišljenja sam, da trebamo na ove ptice kao rijetke živuće fosile i prave zoološke dragulje, gledati i ponašati se puno bolje nego to sad činimo. Kao neželjena lokalna pojava misli se na ' neshvatljivo ' i 'krajnje primitivno' reagiranje na način da se u trenutcima preleta ovih ptica puca na njih iz raznog automatskog oružja. Kod ove, u brojnim hercegovačkim selima, nažalost, česte pojave ispoljava se i manifestira nizak stupanj evolucije i ekološke svijesti kod svih takvih osoba koji to čine. Osim ovog, nužno se može i  postaviti pitanje -odakle tolike količine smrtonosnog oružja u kućama takvih osoba i obitelji - koje često imaju i malu djecu? Koliko je recimo pucanje na ždralove - smiješna, primitivna i vrlo naivna metoda i način, može se vidjeti po tome - što bi ta osoba učinila da recimo ubije 1-og ili više ždralova - koji naravno i normalno neće pasti pred noge toj osobi već tko zna gdje i koliko kilometara daleko. Da li će ta osoba nakon ispaljivanja hitaca u ždralove koji su u letu ići pohitati za mjestom mogućeg pada ždrala. Odgovor je sasvim očigledan. Ono što se nadovezuje na ovu čestu vrlo lošu pojavu jest moguća posljedica - posljedica da možda ždralovi više neći ni blizu nadletati iznad Brotnja, pa ih onda neće više nitko moć niti vidjeti a time niti pucati u njih. Upravo to je željeno pitanje koje se želi izvući u ovom tekstu i na ovaj način pokušati barem dijelom ukazati na štetnost pucanja u ždralove - nakon čega se jata ždralova u potpunosti cjepkaju, jedinke ždralova bivaju prestrašene i gube se u prostoru te bježe što je dalje moguće od mjesta na koje su namjeravali sletjeti. Samo doživljaj zvuka glasanja ovih ptica u letu, toliko je osebujan da čovjeka kao da ga vraća u neka predpovijesna davna vremena. Možemo zamisliti nadalje kakav bi tek doživljaj bio da nakon zvuka glasanja bivamo u mogućnosti vidjeti ili čak iz neke određene udaljenosti gledati i promatrati ove fascinante 'pra'ptice. Dosadašnje ali , na osnovu gore opisanog, sve i sve rijeđe destinacije na koje su slijetavala jata ždralova u Brotnju čine uglavnom predjeli polja između Blatnice i Čerina kao i druge manje depresije i nizine u Brotnju. Da li ćemo u skorašnje vrijeme biti svjedoci ponovnog dolaska i mogućeg slijetanja ždralova u ovaj naš kraj - to kao što se vidi - ponajviše ovisi o nama.

ARHEOLOGIJA; otkriveni ilirski gradovi u Brotnju

ILIRSKA NASELJA_GRADOVI,UTVRDE I BEDEMI -na području Čitluka i Međugorja;

Arheologija pored geologije nesumnjivo čini znanstvenu disciplinu koja kao i u cijeloj Hercegovini tako i u Brotnju,tj.području Čitluka nosi najveći potencijal za nova otkrića i saznanja. Ovo se sa sigurnošću može reći jer je sad tj.danas svakome onom koji želi saznat moguć, vrlo jednostavno putem odlaska na googleearth ili googlemaps,  uvid i prepoznavanje vrlo vrlo brojnih prapovijesnih ilirskih gradina i gomila i njihov točan položaj. Takvo prepoznavanje, nadalje, korelacijom s još boljim visokorezolucijskim avio tj.ortofoto snimcima, te odlaskom na samu lokaciju - može pružiti bilo kojem arheologu ili amateru izniman osjećaj otkrića i spoznaje o našoj izravnoj dalekoj povijesti i o našim mogućim izravnim dalekim precima. Zbog čega 'izravni preci' ? - Pa upravo zbog toga jer se na novim modernim satelitskim i aviosnimcima kristalno jasno vidi da su Iliri u jako velikom broju naseljavali ovaj prostor sa skoro nešto manjim brojem stanovnika po km2 negoli danas. To se lako može izračunati prostim zbrojem broja gomila i broja gradina, te ako se još uključe neistraženi ostaci u prostorima između vidljivih i poznatih gradina, onda postaje jasno da je broj stanovnika u vremenu nekoliko stoljeća prije Krista bio začuđujuće velik na ovom području. Pri ovom je potrebito naglasiti da je glavna razlika u smještaju populacije danas i u ilirsko vrijeme ta da su iliri mnogo gušće naseljavali krške i brdske dijelove Brotnja, dok su najizvjesnije izbjegavali za život područja nizine ili polja- koja su pak danas mnogo više naseljenija (npr.naselja Čitluk i Međugorje nalaze se na poljima i nizinskom dijelu). Da ovakve pretpostavke ne ostanu samo na ovim riječima i tekstu u nastavku se kao dokazi predočavaju snimci (dosadasnjih) otkrivenih ilirskih gradina, tj.naselja i to samo na području Brotnja ( općine Čitluk).

Sl.1. Avio/ortofoto snimak - pogled iz-višeg na prostor Ilijine gradine u Donjem Malom Ograđeniku.

Sl.1a. Pogled iz-bližeg na Ilijinu gradinu - ( ovalan, cikličan ili prstenast oblik s dosta debelim bedemom - promjer oko 45,50m )

Sl.2. Pogled iz-bližeg na (dosad nepoznatu) gradinu (ili mozda rimski logor?) u Gornjem Malom Ograđeniku ( zapaža se specifičan obrubljen L oblik utvrde ).

Sl.2a. Pogled iz-višeg na prethodni arheološki lokalitet.

Sl.3. Pogled iz-višeg na veliku gradinu Žuželj iznad sela Miletina i Međugorja (obrisi ove možda najznačajnije i najstrateškije gradine u široj regiji lako su vidljivi i od prostora iza međugorske crkve oko vanjskog Oltara).

Sl.3a. Pogled iz-bližeg na prethodnu gradinu  ( pravokutan, skoro kvadratan zatvoreni oblik bedema s dvostrukim bedemom prema jugoistoku i r.Neretvi -vjerojatno iz razloga vizualne kontrole prema Rimljanima ili plemenu Daorsa koji su mogli doći iz tog smjera, promjer gradine 70-80 m).

Sl.4. Pogled na gradinu zapadno od sela Miletina ( također zatvoren prstenasti oblik s dvostrukim bedemom ).

Sl.5. Pogled na gradinu kod sela Šurmanci na brdu Zoljevac ( ovo je zasad dimenzijama najveća otkrivena gradina tj.ilirska utvrda u Brotnju - promjer je čak i do 100 m i veći, što se može vidjeti na slici usporedbom s veličinama kuća u donjem lijevom dijelu slike). 

Sl.6. Pogled na gradinu kod sela Vidovići istočno od Čitluka ( ponovno zatvoren prstenasti oblik bedema).

Sl.7. Pogled na gradinu zapadno od sela Služanj ( zatvoren gotovo kružan prstenasti oblik ).

Sl.8. Pogled na gradinu južno od sela Odaci ( približeno - vidljiv ovalan zatvoreni oblik bedema sa središnjom osmatračnicom ).

Sl.8a. Pogled izdaljeg na istu gradinu ( specifičnost ove gradine ogleda se u tome da je građena u šumskom dijelu terena bez puno vapnenačkog krša koji je pak malo sjevernije od nje ).

Sl.9. Pogled na gradinu u selu Blatnica istočno od škole ( gradina ima specifičan cikličan zatvoreni oblik s dva humka ili osmatračnice na istočnoj i na zapadnoj strani ).

Sl.10. Pogled na gradinu u iznad sela Gradnići ( gradina je vrlo masivna s potkovičastim oblikom ).

Sl.11. Pogled na gradinu na zap.rubu brda Greda iznad Čitluka ( gradina ima još neistražen masivni humak okružen dugim tankim bedemom ).

Sl.12. Pogled na gradinu u iznad sela Gornji Hamzići ( ova gradina nije još istražena, ali kao što se vidi ima potkovičast oblik sličan onoj u Gradnićima).

Sl.13. Satelitski snimak područja između Krehin Gradca i Blizanaca na kojem je iznimno mnogo gomila, bilo većih bilo manjih dimenzija ).

Sl.14. Satelitski snimak južno od Međugorja prema zapadu s vidljivim pojedinim gradinama i njihovim prostornim odnosom ).