FOSILI-HERCEGOVINE: BLAGA IZBIČNA

FOSILNO BLAGO IZBIČNA KOD ŠIROKOG BRIJEGA

Osim već naširoko opisanog čitlučkog područja i njegovih fosila, i mnogi, točnije brojni, dijelovi Hercegovine sadrže neke vrlo zanimljive i rijetke fosile, koji su otkriveni od strane raznih osoba tijekom zadnjih 100-injak godina. Stoga se u portalu uvodi nova rubrika tj.naslov posta-FOSILI-HERCEGOVINE u kojem će se od sada nastojati što detaljnije prikazati i upoznati sve, 'surfere' koje ova tematika zanima, sa ovim vrlo zanimljivim i ne tako poznatim fosilima iz Hercegovine. Za početak ćemo se upoznati s , mogli bi smo reći, pravim fosilnim blagom koje se krije u malom planinskom selu Izbičnu sjeverozapadno od Širokog Brijega. Prema dostupnim saznanjima (ne mora biti točno ) ovi fosili su pronađeni tijekom jedne geološke ekskurzije prije nekih 20,30 god.? ,tj.za vremena vrlo intenzivne eksploatacije i istraživanja brojnih boksitnih ležišta u široj okolici Izbična. Ovi fosili su nakon otkrića svoje mjesto našli u jednoj garaži župnog ureda u Izbičnu, gdje su se zadržali skoro sve do sadašnjih vremena. Vlastitim posjetama u par navrata (2004.i 2010.) uvjerio sam se da se ova, što je važno reći - iznimno vrijedna i važna prirodna, ne samo lokalna već i nacionalna baština, posve zapostavljena i zaboravljena. Osim ovoga važno je reći kako se radi (potvrđeno uvidom u karakter samih fosila) i o izuzetno važnim fosilima u regionalnom znanstvenom tj.paleontološkom pogledu. Stoga se u nastavku prikazuje jedan dio ovog fosilnog otkrića iz Izbična.

Slika 1. Otkriveni fosil ribe (Coelodus?) kod Izbična ( iz - Mabić,F.2008.).

Slika 2. Fosili zubi - izumrle vrste riba koštunjača ( iz - Mabić,F.2008.).

Slika 3. Veliki komad stijene (kredni vapnenac) s brojnim većim i manjim školjkama (inoceramusima?) (foto-autor 2004.).

Slika 4. Poveća školjka iz krednih vapnenaca (mogući rod Inoceramus?) (foto-autor 2004.).

Slika 5. Puž iz krednih vapnenaca - mogući rod Velates ili Capulus? (foto-autor 2004.).

Slika 6. Puž iz krednih vapnenaca - rod Natica (foto-autor 2004.).

Slika 7. Veliki puževi (vjerojatno iz fam.Nerineidae) u krednom vapnencu (foto-autor 2004.).

Fosili ovih mekušaca prikazani na slikama 3 - 7 uslikani su 2004.tijekom tadašnje posjete Izbičnu, dok su još bili vidljivo razmješteni na doduše starim drvenim policama u garaži župnog ureda. No, ono što je još zanimljivije da su ovdje prikazani fosili samo oni koji su fotografirani i nisu jedini, već su samo jedan dio sviju fosila koji se 'čuvaju' ovdje. Prema karakteru (anatomskim osobinama) vlastita pretpostavka je da su ovi fosili školjki i puževa najvjerojatnije pronađeni na nekom ili u blizini jednog od brojnih površinskih kopova južno od Izbična, a možda čak i kod Gornje Britvice - i što je još zanimljivije i bitnije - fosili su najvjerojatnije nađeni unutar krednih (gornjokrednih?) vapnenaca - što bi bilo točno da su nađeni u istim stijenama gdje i fosil ribe. A da li je fosilna riba pronađena zajedno s ovim školjkama i puževima - to tek treba saznati. U monografiji Izbična (Mabić,F.2008) se kao lokacija nalaska fosilne ribe navodi ime tj.mjesto Misirada.

Prema anatomsko-morfološkoj analizi fosilna riba iz Izbična sa velikom sigurnošću može se svrstati u mezozojski red riba Pycnodontiformes, gdje na osnovu njenog oblika postoji izvjesna mogućnost da spada u rod Coelodus. Nalaz fosilne ribe, ukoliko je nađen na lokaciji Misirada prema Mabić,F.2008.,  pripada  gornjoj kredi. Na osnovu ovog saznanja, da je riba pronađena na lokalitetu Misirada- odlučio sam se za posjet toj istoj lokaciji s ciljem geološkog uvida samog lokaliteta i što je vrlo važno - mogućeg pronalaska još sličnih ili nekih drugih oblika i vrsta fosila. Sami fosil ribe je vrlo dobro sačuvan na tipu pločastog tankouslojenog vapnenca, pa je i nakon otkrića komad takve tanke ploče s fosilom fino obrezan a sama riba lakirana bezbojnim lakom.

2.dio-POTRAGA ZA NALAZIŠTEM RIBE...- 2010:

Do lokaliteta Misirada, na kojem se inače svake godine održava Sveta misa za župljane Izbična, dolazi se jednim uskim i velikim dijelom makadamskim putem koji se odvaja od sela Gornji Crnač. Na širem području sela Gornji i Donji Crnač teren grade donjo i srednje kredni sivi dolomiti koji su mjestimično uslojeni (sl.8). Prave tanko-uslojene ili pločaste vapnence susrećemo uz navedeni put iznad sela Gornji Crnač (sl.11,12). No, daljnjim penjanjem i približavanjem Misiradi, ovi pločasti vapnenci prelaze u potpuno masivne, najvjerojatnije grebenske ili čak dubljevodne gornjokredne vapnence (sl.15). Da se na lokalitetu Misirada nalaze gornjokredni vapnenci možemo vidjeti i na geološkim kartama. Nakon ove posjete i uvida u lokalitet Misirada, ostaje opravdana sumnja da je fosil pronađen ovdje, radi vidljive činjenice da je fosil nađen u pločastim vapnencima kojih na samoj Misiradi uopće nema. Tako, ostaje daljnja zagonetka točnog lokaliteta ovog vrijednog fosilnog pronalaska, koji vrlo vjerojatno sadrži i još fosilnih ovakvih ili sličnih riba, ali ne samo riba već možda i fosila drugih mezozojskih kralješnjaka - zmija, vodenih gmazova, pa čak možda i dinosaura čije su fosilne stope već pronađene južnije u mjestu Privalj i Trn. O njima će pak biti više riječi u narednim postovima.

 

Slika 8. Uslojeni i jako borani dolomitični vapnenci istočno od sela G.Crnač prema Borku.

Slike 9 i 10.Idilični krajolik male doline zapadno od Izbična.

 

Slike 11 i 12. Pravi pločasti vapnenci na putu prema Misiradi zapadno iznad sela G.Crnač.

Slike 13 i 14. Dolazak na lokaciju Misirada - i izgled okolnog područja.

Slika 15. Tipični izgled masivnog gornjokrednog vapnenca na cijelom području Misirade.

Slike 16 i 17. Pronađeni mali napušteni kamenolom ispod niže od Misirade prema G.Crnču (stijene su gornjokredni pjeskovito laporoviti pločasti vapnenci s nepoznatim organskim -moguće biljnim fosilnim sitnim ostacima - vidi sl.20).

Slike 18 i 19. Neočekivano otkriveni izljevi bitumena (marker nafte..!?) u stijenama u gore prikazanom kamenolomu.

Slika 20. Organski (biljni?) fosilni ostaci u istim stijenama s bitumenom.

Slika 21. Velike i brojne kupine - koje rastu u blizini prikazanog kamenoloma.