U svijetlu svih ranijih ali i recentnijih paleontoloških događanja i otkrića ne samo u okviru BiH, već i čitave regije MOŽE SE IZDVOJITI VIJEST O PRONALASKU ZUBI PRASLONA na nalazištu u blizini Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini. Ova vijest je gotovo brzinom svjetlosti osvanula na većini internetskih portala kao i u pojedinim novinama.
Zahvaljujući Vinku Ljubasu - čovjeku koji je ove vrijedne okamine pronašao - U sve svjetske udžbenike i svjetsku znanost - upisuje se podatak - DA SU VRSTE GIGANTSKIH PREDAKA SLONOVA - najvjerojatnije roda Gomphoterium - ŽIVJELE NA PROSTORU TOMISLAVGRADA U RAZDOBLJU MIOCENA. O čemu se radi ?;
Slike 1,2,3 i 4. Pronađena tri zuba praslona kod Tomislavgrada ( Večernji list)
Na slikama gore (preuzeto iz Vecernjeg lista) prikazani su pronađeni fosilni zubi pri čemu se jasno vidi njihova dimenzionalnost i oblik. Grubom procjenom na osnovu ovih fotografija pretpostavlja se dužina ovih zubi od 90 - 120 mm, te 40 - 50 mm širina. Ovaj oblik zubi s konusastim odvojenim ispupčenjima koji su smješteni u 2 reda uzduž zuba - karakterističan je upravo za predstavnike predaka slonova iz razdoblja miocena u periodu od 25 do 7 miliona godina u prošlost. Najkarakterističniji miocenski oblici praslonova iz reda Proboscidea/ proboscidi su rodovi Gomphotherium, Tetralophodon, Deinotherium i dr. Potrebito je reći i napomenuti - da se predstavnici roda Mammut tj mamuti tek kasnije pojavljuju od pliocena, a većina nađenih fosila mamuta je iz pleistocena što je mlađe od 2 mil.god. Kako ovi zubi pronađeni kod Tomislavgrada najizglednije po morfologiji pripadaju familiji Gomphotheriidae tj.nekom rodu iz ove familije- najvjerojatnije rodu Gomphotherium ili rodu Tetralophodon - ne bi se trebali zamijenjivati ni svrstavati u mamute koji su se javili mnogo mnogo kasnije.
Slika 5. Duvanjsko polje u razdoblju miocena s tadašnjim životinjama.
Slika 6. Skupina praslonova - uvećano iz prethodne slike.
Da bi spoznali kako su se ovakvi fosili mogli pronaći na području Tomislavgrada - moramo malo sagledati neke geološke i paleontološke činjenice. Jedna od njih je vezana za vrstu stijena u kojima se mogu pronaći fosili, a druga za geološko razdoblje - tj.starost tih istih stijena. Period koji je već naveden vezan za ove fosile jest miocen. Na području cijelog Duvanjskog polja miocenske stijene i naslage su vrlo raširene - tako da teoretski nije neočekivano pronaći neke ostatke karakterističnih životinja iz tog vremena. No jedna činjenica olakšava - razumijevanje i metodu pronalaska fosila - pogotovo - fosila sisavaca. To je okoliš u kojem su ove životinje živjele. Gledajući danas npr.tropska ili sutropska afrička, azijska ili američka područja možemo uvidjet da se najbogatiji biljni i životinjski raznovrstan život odvija najviše uz močvarna, jezerska i riječna područja. Ovdje možemo posebno izdvojiti močvarna područja - jer upravo kroz dugo geološko vrijeme na područjima močvara se stvaraju najveće količine danas svima poznate vrste stijene - UGLJEN. I kad dalje gledamo - vidimo da se upravo miocenske naslage u kojima ima ugljena nalaze ne samo na području Tomislavgrada, već i Livna, Mostara, Sinja, Bugojna, Kaknja, Tuzle, Gacka itd. Time se otvara pravi eldorado u potencijalnosti i svih ovih područja u BiH u kojima se zasigurno mogu naći slični fosilni nalazi zuba praslonova, ali ne samo njih već i fosila drugih miocenskih sisavaca kao što su antilope, prasvinje, prakonji, divlje mačke, pranosorozi itd. (vidi sl.5.). Nalaze fosilnih zubi od sisavaca kao što su ovi pronađeni u TG-u ćemo uglavnom naći u sedimentima, zemlji ili glinama gdje ima ugljena, dok ćemo recimo fosilne školjke, puževe ili fosile riba naći u svijetlijim laporima, pješčenjacima, pločastim vapnencima i svim onim sedimentima koji su taloženi ispod razine vode u jezerima ili morima.
Ipak, fosilne ostatke kralježnjaka puno je teže pronaći, pa se stoga svaki ovakav nalaz treba s pravom svrstati u nacionalno prirodno bogatstvo ili baštinu. Čin pronalazača Vinka Ljubasa, u kojem je fosilni pronalazak pokazan i objavljen javnosti i struki- primjer je i svima ostalima koji su možda pronašli ili budu pronašli neke zanimljive fosile - jer - se samo na takav način - može doprinjeti znanju i spoznaji ne samo stručne već i običn e javnosti. Suprotan način u kojem bi npr.neki pojedinac bilo laik bilo istraživač svoj pronalazak spremio u svoju kuću ili privatnu kolekciju te ga ne bi nikome pokazivao niti objavio - bi bio način koji ne bi koristio niti toj osobi a pogotovo znanosti i lokalnom značaju. Zašto ? Zbog toga što nitko ni od običnih ljudi a niti od stručnjaka ne bi mogao vidjeti i saznati što je to pronađeno a time niti otkriti o čemu se radi, dok u isto vrijeme ni osoba pronalazač ne bi imala pojma što je to pronašla.
Nema komentara:
Objavi komentar