Da ovaj portal ne bi ostao samo na prirodnim zanimljivostima naše planete Zemlje otići ćemo malo do našeg susjeda i to 4. po redu udaljenog planeta od Sunca a to je svima poznati, misteriozni i tajnoviti Mars. Zašto idemo na Mars? Pa prvenstveno zbog toga jer se, zahvaljujući čovjeku porijeklom sa ovih prostora Jacobu ili Jake-u Matijeviću (1947-2012), čovjeku koji je sa svojim 30-godišnjim radom postao jedan od glavnih ljudi u stvaranju marsovih robota ili rovera, omogućilo snimanje superiornih fotografija marsove površine ali isto tako i analiza stijena i tla u neposrednom okruženju položaja rovera (http://www.vecernji.hr/vijesti/jacob-matijevic-konstruirao-je-rover-curiosity-crveni-planet-clanak-459838 ) (http://www.iit.edu/magazine/fall_2005/article4.shtml). Upravo se po Jake-u Matijeviću u njegovu čast nazvala specifična vrsta piramidolike stijene koja je tek nedavno otkrivena na Marsu (http://en.wikipedia.org/wiki/Jake_Matijevic_(rock) , kao i jedno brdo tj.uzvišenje na Marsu (Matijevic Hill). U općenitom smislu, čitajući sve vijesti vezane za izvještaje o radu rovera na Marsu prisutne na većini internetskih portala po svijetu, jasno se uviđa kako je glavna aktivnost ili znanost koju danas mi ljudi na Zemlji koristimo za istraživanje Marsa – geologija i to geokemija, petrologija, geomorfologija, sedimentologija kao i mineralogija. Ovo su sve geološke discipline koje danas na osnovu spoznatih činjenica slobodno primjenjujemo u analizi stijena i tla, koje rover kontinuirano snima i šalje nama na Zemlju. No, ipak jedna, ovdje nenavedena, geološka disciplina predstavlja mogli bismo slobodno reći glavni cilj ovog cijelog istraživanja ili misije slanja rovera na Mars a to je paleontologija. Kako i u kojem smislu ? Pa upravo u tom smislu da je glavni cilj i svrha ovog istraživanja – spoznaja – da li ima ili je bilo života na planetu Marsu. Prema svim dosadašnjim spoznajama na osnovu svih snimljenih fotografija dosada na Marsu i analiziranih uzoraka s velikom vjerojatnošću se može puno prije očekivati pronalazak fosilnog (mikro ili makro) oblika života negoli još uvijek živućeg oblika nekog vanzemaljskog organizma u marsovskim stijenama. Kako je upravo paleontologija vid znanosti koji istražuje i bavi se fosilima time je ona i glavni cilj istraživanja mogućih nekih novih pronalazaka na površini planeta Marsa. Ovi novi pronalasci dakle – mogli bi biti upravo fosili i to fosili mikro ili makroorganizama. Moguće otkriće nekog fosilnog primjerka složenijeg makroorganizma na Marsu, mogli bismo slobodno reći, predstavljao bi najsenzacionalnije otkriće za cijeli ljudski rod i ovakvo otkriće bi u sekundi kao top vijest obišla čitav naš planet. Ove činjenice su stoga nagnale i autora ovog bloga da se malo 'pozabavi' s javno dostupnim – visokokvalitetnim fotografijama koje je nedavno snimio rover obilazeći ili vozajući se jednim dijelom Marsa (http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/msl_images.php?¤tpage=1 ). Ono što se iznosi u nastavku posta jest slobodna interpretacija nekih zamijećenih formi na pojedinim fotografijama, dok su sve vizualno značajnije fotografije kao i pojedini oblici marsovske površine već prethodno vrlo dobro analizirane od strane NASA-inog stručnog tima. Ove zamijećene forme i detalji opisani su iz aspekta autoru poznatih geoloških činjenica, pri čemu je potrebito reći kako njihova interpretacija ne mora biti točna – čije će značenje ipak sigurno razjasniti specijalisti eksperti koji danonoćno analiziraju svaki detalj zaprimljen sa ovog fantastično-dizajniranog Jake-ovog rovera koji se lagano voza po marsovskoj 'pustinji'.
Sve slike u nastavku su javno dostupne na izvoru / (source of image): http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/msl_images.php?¤tpage=1
1.obrađena slika od autora bloga- na ovoj slici je s lijeve strane prizor koji je rover Curiosity (Znatiželja) snimio na Marsu a s desne strane je prizor s naše planete Zemlje koji je po izgledu vrlo sličan. Ova slika je zasad jedan od najboljih pokazatelja da je na površini Marsa tekao neki fluid (voda?) koji je pritom zaoblio pojedine valutice pa stoga ovaj prizor sliči na dijelove današnjih riječnih korita na Zemlji što je prikazano s desne strane. Ova podudarnost je već detaljnije objašnjena od NASA-inih znanstvenika, no autor ovog bloga je ovdje zamijetio neke detalje koji su na ovoj slici označeni i koji se prikazuju u nastavku sukladno žutim oznakama ovdje.
1 - Na ovom kamenčiću (ukoliko je fotografija ispravna-a trebala bi biti) jasno se zamijećije ovalno-prstenasti otvor, šupljinica ili nekakav cijevasti oblik, koji kao da se u obliku kanalića pruža na 2.rub ovog kamenčića, što dakako i ne mora značiti. Moguće je da se radi i o šupljinici nastaloj u procesu strdnjavanja ove stijene pod utjecajem nekih plinova- slično današnjim šupljikavim oblicima nekih efuzivnih vulkanskih stijena. Ili je možda nešto sasvim drugo ?
1a - Mali kamenčić s vidljiva dva udubljenja/rupice - također zanimljivog i tajanstvenog postanka. Nekima će ovaj oblik malog komadića stijene asocirati na oblike lubanja izvanzemaljaca koje često prikazuju zagovornici postojanja UFO-a. Mi u ovoj analizi svih ovih oblika na Marsu - nećemo ulaziti u tu tematiku već ćemo nastojati sa (znanstveno) poznatijim zemaljskim oblicima usporediti zamijećene oblike na Marsu.
1b - Strelice pokazuju jasno vidljive zaobljene, ovalne i prstenaste oblike - što bi to moglo biti? Po svom obliku podosta asociraju na presjeke algi ili malih školjkica koje danas kao fosile možemo naći diljem planete Zemlje.
1c - Malo boljim i oštrijim pogledom zamijećuje se (strelica) oblik sličan spiralnoj izduženoj zavojnici. Danas se na Zemlji mogu pronaći slični oblici fosilnih puževa s očuvanom tzv.kamenom jezgrom, koji su često upravo poput ovog oblika na Marsu. Da li je ovo rezultat slučajnosti i načina snimanja ove slike ili je ovo uistinu neki spiralno povijeni oblik stijene na Marsu ?
1d - I u ovom dijelu fotografije malo jačim povećanjem (zoom-om) daju se zamijetiti označeni rupičasto/šupljikavi oblici čiji su postanak i točno značenje još uvijek enigma.
2. obrađena slika - na kojoj je ucrtana staza kretanja rovera Curiosity-ja s točkama analize, kao i ucrtanim mjerilom te nazivima krajnjih dijelova staze. Zanimljivi oblici i forme (objekti?), za razliku od prethodnih fotografija mnogo većih dimenzija, su označeni žutim okvirima te se prikazuju u nastavku.
2 - Jasno se vidi veliki ovalni obrub kao i manji obrubi koji izgledaju poput neke staze ili pak zida? Duži promjer je oko 50-60 m, pri čemu se jasno vidi velika 'jama' ili krater ovalno-okruglog oblika na gornjem dijelu unutar ovog velikog ovalnog oblika.
2a - Vrlo zanimljivo, a možda i misteriozno - oblik reljefa Marsa gotovo identičnog ili vrlo sličnog oblika poput onog na prethodnoj slici prisutan je nekih 150 m ispod prethodnog, s tim da je ovaj malo većih dimenzija. Zamijećuje se također postojanje rupe/kratera/jame , ponovno, u gornjem dijelu unutar cijelog oblika. Što bi ovo moglo biti ?,- s nestrpljenjem iščekujemo odgovor NASA-inog stručnog tima.
2b - Strelica pokazuje vrlo zanimljivi oblik reljefa u jednoj, naizgled, uvali ili krateru, koji nesumnjivo najviše sliči i podsjeća na reljefne oblike na Zemlji - tzv. vododerine, ili jaruge koje nastaju površinskim tokovima oborinske vode i jačih vodenih (bujičnih) tokova niz padine brda građene od mekših stijena. Ovaj oblik reljefa na Marsu jasno pokazuje vrlo veliku vjerojatnost uzroka nastanke ovih formi radom i kretanjem tekućica i fluida.
2c - Cijelo ovo zumirano područje na ovoj slici sadrži gotovo cijeli reljefni sklop koji izgleda poput riječnog područja negdje na Zemlji. Velika strelica u gornjem desnom dijelu pokazuje ponovno oblike slične vododerinama i kanalima tokova tekućica, desno odmah od njih mala strelica pokazuje mrežu kanala/pukotina/rasjeda koji podsjećaju na veliko pukotine isušivanja na Zemlji nastale u sušnim razdobljima. Male strelice u gornjem lijevom dijelu slike pokazuju - jasno zamijetljiv - blago povijen dugi kanal koji neodoljivo podsjeća na korita brojnih današnjih rijeka na Zemlji. U donjem desnom dijelu slike opet se ponavljaju još izraženiji mrežasti kanali ili pak velike spojene pukotine u stijenama, a cijelo ovo područje s ovim stijenama je vidljivo zaravnjenije i dijeluje kao nekakva visoravan ili plato.
2d - Zanimljiva izrazito ravna (ispupčena ili udubljena) struktura koja bi mogla biti trag rasjeda ili tektonske aktivnosti na Marsu, ili je pak nešto drugo ?
2e - Opet još jedna izrazito pravocrtna struktura ili reljefna forma koja ovdje izgleda kao ravni dugi kanal ?
3. obrađena slika, na kojoj su vidljivi mnogi zanimljivi fenomeni i stjenski oblici koji su označeni i prikazani u nastavku.
3 - Na ovom dijelu terena jasno se uočava zona poput jedne veće sedimentne leće s jasno vidljivim pločastim ili dobro-uslojenim stijenama. Ove stijene neodoljivo podsjećaju na pločaste sedimentne stijene (vapnenci, pješčenjaci) kao i na pločaste škriljavce koje nalazimo na mnogim našim područjima u BiH i Hrv. Ove pločaste stijene bi mogle govoriti o specifičnijoj i posebnoj fazi nastanka stijena Marsa u kojoj je taloženje bilo mirnije i ravnomjernije, a možda čak se je odvijalo i u nekoj vrsti pradavnog marskovskog jezerskog, riječnog ili morskog dna ?
3a - Strelice pokazuju vrlo zanimljive forme na površini ovih marsovskih stijena koje imaju oblik ravnih kanala i brazdi. Danas na Zemlji slične ovakve forme na stijenama često označavamo kao strukture sedimentnih stijena kao što su tragovi vučenja, i dr. A osim ovog na Zemlji ovakve slične forme u stijenama često nastaju i kretanjem različitih organizama i te forme se zovu - ihnofosili. Da li i na Marsu ima ihnofosila ? - ili je pak riječ o strukturama nastalih samo usljed procesa gibanja sedimenta ili zemljanog marsovskog materijala - ostajemo u očekivanju odgovora od strane NASA-inih stručnjaka.
3b - Zum prema ovoj većoj stijeni na krajnjem desnom rubu slike pokazuje zanimljivu naizgled slojevitu strukturu koja osim što je slojevita izgleda kao i da je valovita. Da li je uistinu riječ o ovakvoj strukturi ili je pak riječ o lošijoj kvaliteti slike - vidjeti ćemo, no, ukoliko slika pokazuje realno stanje ovaj oblik tj.ova struktura na ovoj stijeni je vrlo vrlo zanimljiva i mogla bi također ići u prilog postojanja specifičnog vida sedimentacije na Marsu.
3c - I na ovoj stijeni su prisutna jasno vidljiva dva skoro paralelna izdužena i ravna kanala, što opet pokazuje sličnost s formama prikazanim na slici 3a.
3e - I ovo je, vjerojatno većini ljudi, najzanimljiviji dosad utvrđen i dijelomično opisan oblik stijene na Marsu - a to je Jaka-ova stijena ili Jake-ov kamen ili pak samo Jake Matijević (http://en.wikipedia.org/wiki/Jake_Matijevic_(rock). NASA-ina ekipa je već sigurno na ovoj fotografiji snimila točno ovog Jake-a Matijevića, no u javnost i u svijet su izišli s drugim primjerkom Jake-a kojeg je rover analizirao koji će biti također prikazan u nastavku. Primjerak ovdje uočen na ovoj slici odlikuje se horizontalnim linijama površinske teksture kao i vrlo ravnim i pravilnim rubovima jedne polovice četverostrane tupe piramide s presječenim vrhom.
3f - Opet kao na slici 3 vidljivi su izdanci pločastih i tankouslojenih stijena koje se vidljivo pružaju i iznad označene zone.
3g - Vrlo zanimljivi nešto masivniji izdanci s vidljivim sekvencijama taloženja na vanjskoj površinskoj teksturi ali i zanimljivim zaobljenim jezičastim oblikom samih rubova stijene.
3h - Vrlo vjerojatno još jedan nešto uzvišeniji i uži Jake Matijević.
3i - Zanimljivo reljefno područje koje možda upravo predstavlja one mrežaste kanale na slici 2c, a možda i nije. No, u svakom slučaju oblik reljefa na ovom dijelu pokazuje sličnosti s područjima na Zemlji gdje rijeke, vode ili ledenjaci talože materijal koji kasnije bude izložen suhom vremenu. U gornjem dijelu slike (strelice) jasno se vidi granica ovog 'sedimentnog' kompleksa.
3j - Također reljefni oblici slični ovima s prethodne slike no s nešto većim nagibom bazne ravnine. Vide se brojne brazde ili kanli slični onima na Zemlji koji nastaju spiranjem i erozijom oborinske vode.
3k - Na ovoj slici su dvije zanimljive pojave. Prva je pojava već opisanih pločastih ili tanko-slojevitih stijena označenim crnim strelicama, dok drugu pojavu čine neobične ovalno-kružne udubine/rupe na stijeni označene bijelim strelicama.
3l - Još jedan Jake-ov kamen.
3lj - U označenom okviru vidljiv je nakakav naizgled zatvoreni ili obrubljeni ovalno-kružni stijenski oblik koji dijeluje poput neke zidom obrubljene površine, no možda je riječ o optičkoj varci i lošijoj rezoluciji pri zumiranju slike .. ?
4. obrađena slika s nekoliko zanimljivih označenih detalja koji se prikazuju u nastavku.
4 - U ovom dijelu slike, kao i drugim dijelovima, zamijetljivi su poneki oblici ovalno-kružne strukture koji su ovdje označeni okvirima. Da li je riječ o oblicima nastali dijelovanjem vulkanskih plinova pri nastajanju ovih stijena ili možda čak o nekakvim fosilnim oblicima ?
4a - Mali komad stijene s jasno zamijetljivim izduženim i udubljenim oblikom površine.
4b - Dvostruka strelica pokazuje evidentan pravac i os duž koje se ova stijena razlomila odnosno duž koje se desio rasjed.
4c - U okviru se nalazi i zamijetljiv je oblik površine stijene koji dijeluje kao da su sva tri vidljiva kraka valutica koji vire iz stijene spojena, no ne mora to značiti. Ukoliko jesu spojena, to bi bilo nešto vrlo zanimljivo i potrebito daljnjeg proučavanja.
5. obrađena slika kojoj boje nisu editirana ali na kojoj se jasno vidi par zanimljivih detalja.
5 - Strelice lijevo pokazuju na oblik karakterističan za oblike današnjih riječnih korita na Zemlji, strelica u sredini gore pokazje na već navedene oblike vododerina i proluvijalnih jarugam, dok se u okviru nalaze reljefni oblici mrežasto povezanih kanala.
5a - Zanimljiv naizgled peterokutni oblik terena koji u granicama ovog peterokuta izgleda kao i blago izdignut u odnosu na okolni dio terena. Pri vrhu cijele ove forme vidljiva je (strelica) forma poput nekakvog strmije uzdignutog brdašca ili uzvisine.
6. obrađena slika marsovskog predjela koji podosta podsjeća na današnji krajolik kanjona Kolorado u SAD-u.
6 - U okviru je vidljivo brdo ili uzvišenje koje jasno pokazuje smjer strujanja marsovskog vjetra koji je ovo brdo oblikovao poput pustinjskih dina, pri čemu se može uvidjeti kako je takav mogući marsovski vjetar puhao od desna na lijevo na slici.
7. obrađena slika također u grayscale-tehnici snimljena koja ima nekoliko interesantnih detalja. Ovo je stijena Jake Matijević koju je Curiosity najbolje obradio i koja je objavljena u svjetskim medijima.
7 - Zamijećuje se to da ovaj primjerak Jake-a nije spojen sa zemljom i najvjerojatnije ne ide ispod zemlje na što ukazuju vidljive praznine između dna baze Jake-a i površine zemlje (strelice). Osim ovog primjećuje se i jedan oblik (stijena, sediment?) s ovalno udubljenom površinom ili oblikom kakvi su već ranije prikazani na gornjim slikama.
7a - Strelicama su označeni još neki ovalno-zaobljeni oblici valutica stijena.
7b - Još neki zaobljeni oblici u ovom dijelu slike.
7c - Unutar okvira zamijećuju se zanimljivi oblici stijena s naizgled pravokutnim rubovima.
8. Približen pogled na Jake Matijević pri čemu se, ukoliko nije riječ o rezultatu loše rezolucije slike, radi o dvije sferične ili kružne male forme - unutar okvira.
9. obrađena slika - na kojoj se nalazi jako široka panorama Marsa na kojoj se zumom u dijelovima s boljom rezolucijom mogu zamijetiti zanimljive forme stijena poput ovih koje su označene ovdje i prikazane u nastavku.
9. Vidljiv jasno prepoznatljiv oblik piramide ili već poznata Jake-ova stijena.
9a. I ovdje kao i na mnogim drugim valuticam i komadima stijenja jasno se uočavaju ovalno-prstenasto-zaobljeni oblici na površini same stijene.
9b - Ovaj komad stijene je vrlo zanimljiv jer osim što sadži ovalne šupljinice na sredini zaravnjenog dijela, sadrži i sami vršni rub (lijevi dio komada stijene) koji izgleda kao nazubljen i s brojnim zaobljenim ili polukružnim ocrtima.
9c - Uokvireni komadi stijena sa također ovalno-kružnim oblicima. Ovakva jasna učestalost ovih formi slobodno postavlja pitanje: Što su točno ovi oblici na stijenama Marsa i kako su uopće oni nastali ?.
10. obrađena slika marskovskog pejzaža kojeg je Znatiželja uslikala.
10 - Na slici u daljini (okviri) vidljivi poneki oblici izdanaka stijena s jasnim Jake-ovim oblikom - oblikom piramida.
10a - Dva nešto veća i masivnija Jake-a.
11. obrađena slika.
11 - Zumirani pogled na ovaj komad stijene pokazuje jasno prepoznatljivu nakupinu brojnih zaobljenih do poluzaobljenih sitnijih valutica i zrna koji opet kao i brojne druge forme iz prethodnih slika daju pretpostavku o mogućem sedimentnom načinu postanka ovih valutica i stijena.
Sve ove slike s Marsa koje su ovdje prikazane i opisane možete naći na dolje navedenoj NASA-inoj web stranici pri čemu se svakome nudi mogućnost preuzimanja/skidanja svih slika u mnogo većoj rezoluciji tj.u tif. formatu. Zahvaljujući ovoj NASA-inoj usluzi i ovako javnoj prezentaciji visokorezolucijskih slika s Curiosity-ja svatko od nas, ukoliko to želi, može postati istraživač Marsa i na taj način se uvjeriti u sve ovo što je prezentirano u ovom postu. Sretno u istraživanju: http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/msl_images.php?¤tpage=1
Nema komentara:
Objavi komentar