Čitavo, a i šire, područje Brotnja, uključujući svjetsko hodočasničko-turističko središte Međugorje, sadrži tako bogate (brojne), vrijedne i još neistražene povijesne tj.prapovijesne lokalitete koji daju svim boljim poznavateljima povijesti za pravo -čuđenju - kako to da još, gotovo uopće, ovo bogatstvo nije istraženo i iskorišteno ne samo za edukaciju u lokalnom smislu (škole i fakulteti) već i kao vrlo vrijedan turistički element koji nosi predznak - povijesna baština. Jer nekako gledajući prevladavajuće znanje većine običnih ljudi stanovnika ovog dijela Hercegovine jasno je vidljivo kako većina ljudi za vrijedne spomenike iz povijesti zna uglavnom( ili u najvećoj mjeri) za - stećke. Naravno, većina laika zna što su to otprilike stećci i kako oni izgledaju, a mnogi ih imaju u svojoj neposrednoj blizini. No, da li bi osim znanja o stećcima (koje apsolutno nose pravo uvažavanja i vrijednosti) ljudi s ovih područja trebali znati još o nekim povijesnim 'stvarima' ? Itekako da. To znanje, s obzirom na starost ali i što je još važnije brojnost, odnosi se na ILIRSKE I PRAILIRSKE GRADINE I GOMILE. Ovi povijesni objekti sežu u prošlost čak i 4500 god.ili 2500 god.pr.Kr. Neki još potpuno neistraženi objekti imaju vjerojatno i još veću starost, i sežu u starije kameno doba (paleolitik), poput već poznate pećine tj.polupećine Badanj kod Stoca s prapovijesnim crtežom starim oko 12 500 god.pr.Kr. (http://bs.wikipedia.org/wiki/Likovna_umjetnost_u_Bosni_i_Hercegovini). Ipak, na čemu je u ovoj priči najveći naglasak ? To su: BROJNOST ilirskih i predilirskih gomila (tumula) i gradina pri čemu samo u Brotnju ima više od 2 000 gomila, i najmanje 20 gradina ili bedemima ograđenih naselja, zatim STAROST svih ovih gomila i gradina-koja je možda i veća od 4500 godina, te ono što bi apsolutno moglo biti najznačajnije jesu - ARHEOLOŠKI PREDMETI koji leže ovim gradinama ali i unutar gomila koje su u biti onovremene grobnice. Svakako najzanimljiviji jest ovaj zadnji element kojeg čine vrlo vrijedni materijalni dokazi ili pokretni predmeti - koji su tek malim dijelom razotkriveni ili pronađeni. Ovdje je riječ o: metalnim - većinom brončanim i željeznim te rijeđe srebrnim i zlatnim predmetima-nakitu, kopčama, novcu (numizmatika), oružju, šljemovima, kutijicama, pojasevima, kalupima za lijevanje, zatim najbrojnijim - keramičkim predmetima: dijelovima posuda, posudama, antropomorfnim (ljudskim) i zoomornim (životinjskim) oblicima figura, amforama, itd., te dosta rijetko o kamenim predmetima (noževi, oruđe itd.). Za sve ovo navedeno arheološko bogatstvo koje je već dosada nađeno može se reći jedna pozitivna i jedna negativna karakteristika. Pozitivna karakteristika jest ona gdje su pronađeni predmeti DATI NA UVID STRUCI, MEDIJIMA (novine, tv, internet) ILI USTANOVI (muzej, galerija, škola, fakultet, samostan itd.) pri čemu je omogućena spoznaja što je to bilo pronađeno kao i spoznaja mnogih drugih o tom pronalasku, dok je negativna karakteristika ona gdje osoba koja pronađe neki arheološki predmet bez ikakva davanja ili pokazivanja na uvid struci, medijima, ustanovi ili bilo kome drugome, zadrži predmet - pri čemu se vrlo lako događa da prođe X i X vremena dok taj predmet ne dođe pred oči struke, ili drugim riječima rečeno može proći 10, 50, 100 ili više godina da je netko pronašao nešto vrlo vrijedno, a za to vrijeme nitko ni od najbližih lokalnih stanovnika kao ni ostalih -nema 'pojma', znanja, niti će saznati što je to bilo pronađeno -možda upravo u najbližem susjedstvu. Još negativnija stvar je ona gdje pronalazači pronađene arheološke predmete prodaju ilegalnim putem u svrhu osobne financijske koristi - pa ponašanje takvih osoba apsolutno zaslužuje osudu - jer je riječ o -pljačkama i kriminalu. Ukoliko netko ne shvaća ili sumnja da ima ovakvih osoba i radnji neka klikne u nastavku: http://www.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/49428/Vrgorac-Strani-turisti-pljackaju-ilirske-grobove.aspx ili http://www.imotskenovine.hr/Lokalne-teme/Ilirske-gomile-postaju-meta-plja%C4%8Dkasa-starina.html , a o gomilama oko Ljubuškog možete pročitati: http://www.mostarlife.com/gomile-ilirske-grobnice-kameno-blago-povijesti-hercegovine . I pri samom kraju ovog teksta vratiti ćemo se na prvu rečenicu i navedenu mogućnost korištenja ovih ilirskih objekata u turizmu s jednim pozitivnim primjerom u kojem je iskorištena samo jedna gomila: http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=5805 , te ako ste vidjeli ovaj primjer možemo samo zamisliti s obzirom na broj hodočasnika i turista koji dođu u Međugorje i Mostar te s obzirom na broj ilirskih gomila i još vrijednijih gradina na ovom prostoru - koji potpuno neiskorišten turistički brend imamo na ovom prelijepom komadu planete Zemlje kojeg nam je Bog darovao.
Detalj malo bolje očuvanog dijela bedema prailirske utvrde (gradine) u selu Vidovići istočno od Čitluka
Nema komentara:
Objavi komentar