I dalje ostajemo u arheologiji, i to prvenstveno zbog neobjavljenih fotoprikaza i opisa nekih prapovijesnih, većinom brončanodobnih, i ilirskih (željeznodobnih) lokaliteta u Hercegovini koji su rezultat obilazaka u vremenskom rasponu od 2010.god.pa do danas. Mnogi od ovih lokaliteta koji će se prikazati, do sada nisu bili arheološki istraživani, dok neki nisu uopće bili poznati tj.nisu bili dosada službeno ni dokumentirani, što ovaj post čini posebno vrijednim jer predstavlja na određen način 1.javni (službeni) preliminarni uvid i prezentaciju ovih lokaliteta. Na pojedinim lokalitetima postoje ostaci, uistinu pravih megalitskih zidova ili bedema koji su sastavljeni od ogromnih poluobrađenih gromada vapnenca težih od 600,700 kg.do preko 1 tone, temeljem čega ovi lokaliteti imaju privilegiju uvrstiti se među brojne svjetske megalitske građevine ili megalitske lokalitete. Brojni slični lokaliteti diljem planeta se prikazuju na svjetski popularnoj i poznatoj web bazi megalitskih mjesta: http://www.megalithic.co.uk/ . Gledajući brojna svjetska prapovijesna i mlađa naselja, utvrde, građevine ili grobove može se kazati kako svi oni imaju jednu zajedničku stvar - to je: stijena ili kamen. Gledajući nadalje prisutnost kamena i svih kamenih povijesnih građevina i objekata, bilo manjih bilo većih, u Hercegovini - jasno vidimo da s obzirom na enorman broj svih takvih objekata (predilirske i ilirske gradine i gomile, pećine, suhozidni objekti, rimske ili antičke građevine, ranokršćanski objekti-svetišta, srednjovjekovne utvrde, stećci, srednjovjekovna groblja itd.,itd.) cijelo ovo hercegovačko područje apsolutno zaslužuje biti u samom vrhu svjetskih zemalja s kamenim (megalitičkim) lokalitetima. Pogotovo to zaslužuje ako se uzme u obzir masa ili težina upotrebljenog kamena za gradnju svih gore navedenih povijesnih građevina i objekata. Stoga krećemo s prikazom i mjestimičnim opisom dijela ovih zagonetnih lokaliteta iz Hercegovine.
Kako je već na ovom portalu dosta detaljno prikazan i opisan ilirski lokalitet Zvonigrad kod Gornjeg Pologa njega ovdje nećemo uključiti, no cjelokupni foto-izvještaj ćemo započeti s nekoliko slika najpoznatijeg i najvrijednijeg megalitskog lokaliteta BiH - ilirskog grada Daorsona u blizini Stoca.
DAORSON - (grč. ΔΑΟΡΣΩΝ)
Pogled od jugoistoka prema megalitskim ili kiklopskim zidinama i ulazu u grad.
Informativna tabla (legenda) s višejezičnim detaljnim opisom Daorsona (slikano 2010.-prema zadnjem uvidu ova tabla je nestala -ukradena ili odnešena?- što je još jedan barbarski čin na jako niskoj evolucijskoj razini svijesti )
Pogled na kiklopski zid ispred ulaza u centralni dio grada. Kako na internetu postoji nekoliko 'pseudoznanstvenih' portala u kojima se navodi kako su ove zidine građene mnogo prije Ilira, kako su povezane s Atlantidom, da je njihova gradnja bila u prije 1000 i više god.pr.Kr. i drugi uglavnom navodi 'subjektivnih maštom proizvedenih' teza -uz koje je vrlo malo ili nimalo dokaza za te tvrdnje-a to su fotografije i materijalni (arheološki) predmeti tj.nalazi - autor ovog portala kao i mnogi drugi dosadašnji istraživači Daorsona - ističe najveću i gotovo sigurnu vjerojatnost DA ZIDINE DAORSONA POTJEČU IZ RAZDOBLJA NE STARIJEG OD 800 GOD.PR.KR. - za što postoji OBILJE DOKAZA - i to od POKRETNOG ARHEOLOŠKOG MATERIJALA (obilje tipične helenističke keramike i druge keramike željeznog doba, brojni brončani ili metalni predmeti-novčići, ilirsko grčki šljemovi, kutija s nakitom, kalupi, pojasna pločica, posude itd.itd. ) te od GOTOVO IDENTIČNO GRAĐENIH ILIRSKO-HELENISTIČKIH OBJEKATA(NASELJA PONAJVIŠE U ALBANIJI KOJI DATIRAJU TAKOĐER U ISTO RAZDOBLJE- slike tj.dokaze ovome imate na brojnim stranicama-izdvajamo one s najviše slika i informacija- http://letersi.com/karaiskaj_gjerak/kapitulli_ii_i.htm ; http://www.butrint.org/beyond_4_1.php; http://www.butrint.org/beyond_4_4.php; http://antigonea.tripod.com/antigonea/index.album/antigonea-9?i=8; http://www.tripmondo.com/albania/qarku-i-fierit/klos/picture-gallery-of-klos/ ; http://visitalbania.blogspot.com/2008/09/byllis-has-been-largest-city-in.html itd. itd.
Pogled s južne (sada u velikoj mjeri srušene) kule prema zapadu
Detalj sjeverne strane zida u ulazu ili kapiji - fantastično isklesani blagi lukovi u tipičnom helenističko-ilirskom stilu
Detalj zapadnog bedema
Pogled sa sjeveroistoka prema dijelu grada s akropolom i vidljivim bedemom koji se u više razina nastavlja i na samoj padini kanjona (desni dio slike)
GORNJI POLOG - ISTOČNA GRADINA
Ova gradina potkovičastog oblika širokog slova U, ne tako izražene duljine ali zato enormne masivnosti i količine naslaganog kamena, nalazi se u istočnom dijelu sela Gornji Polog. Smještena je na istom vapnenačkom, brdskom hrbatu u liniji između zapadne ranije opisane gradine od Daorsa- Zvonigrad, i istočne gradine na vrhu Mikuljača gdje se nalazi veliki repetitor. Poput Zvonigrada na osnovu materijalnih nalaza od željeza, kao i po prostorno-geografskoj logici - ova gradina najvjerojatnije, također pripada ilirima Daorsima i datira u željezno doba. Osim ovih elemenata, spomenimo i to kako se, usprkos velikoj srušenosti (uništenosti) prvotnog izgleda bedema, na sjeverozapadnom rubu ove gradine zamijećuju stepeničasti rubovi zida s ogromnim poluklesanim tonskim blokovima stijena (vapnenca). Osim ovoga, ovu gradinu krasi dosta dobro očuvana mala kućica od suhozida na njenom južnom dijelu. Kako to sve izgleda prikazuje se u nastavku.
Pogled prema gradini od sjeverozapada
Zumirano
Zanimljiva jako niska kružna (cirkularna) gomila kakvih ima mnoštvo s južne i jugozapadne (sunčane) strane ispod gradine
Još jedan zamijetljiv kružni vanjski rub tumula
Dio nađene keramike na jednom od tumula (gomila)
Istočni rub gradine - koja je poprilično razrušena (vjerojatno od rimljana ili susjednog ilirskog plemena Delmati)
Istočni rub
Istočni rub
Od istočnog ruba prema sjeveroistoku
Istočni rub od sjeveroistoka prema jugozapadu (vidljivi megalitski blokovi stepeničasto posloženi)
S istočnog ruba prema istoku s vidljivim uskim poljem Gornjeg Pologa ali vrhom Mikuljača (sredina desno) na kojem je još jedna velika gradina (moguće također daorska)
Vrh
Zum s vrha prema Grabovoj Dragi i malo zamijetljivoj gradini Zvonigrad (sredina lijevo) prema sjeverozapadu
S vrha prema ostatku male obzidane kućice prema jugu, jugoistoku
S vrha prema sjeveru - vidljiva enormna količina kamenog materijala, koji je sada (logično) nakon svih sukoba i vremenskog razdoblja od 2500 godina izgledom djeluje kao -nabacan - no prije 2500 god.u vrijeme života Daorsa -bio je fino složen (ugrađen) u obliku stepeničastog U brda s najmasivnijim blokovima -megalitima- u najdonjim stepenicama te sve manjim i manjim komadima prema vrhu gradine.
Zapadni/sjeverozapadni rub gradine - donji nivoi - s vidljivim megalitnim blokovima (sredina dolje)
Dio vidljivih megalitnih tonskih blokova, kakvih je mnogo ispod hrpe razrušenih sitnijih komada vapnenca
Megalitni blokovi
Megalitni blokovi
Megalitni blokovi
Kamena kućica na dnu južne strane gradine
Kamena kućica na dnu južne strane gradine
Otkriveni slabo zamijetljivi granični zidovi najvjerojatnije neke ilirske nastambe nekih 60-ak m.zapadno od gradine
GRADINA NA JELINOJ GLAVI U BLIZANCIMA (istočno od Čitluka)
Lokalitet Jelina Glava -većini stanovnika Brotnja je najpoznatiji kao glavno čvorište i vodosprema odakle se voda, pumpanjem iz doline r.Neretve do ove kote, širi i raspoređuje dalje u sela Brotnja. No, osim vodospreme, neposredno iza nje (betonske građevine) na zapadnoj strani nalazi se relativno manja gradina u obliku dugog slova L, pri čemu se na zapadnom kraju vrha ove gradine nalazi kružno sagrađena najvjerojatnije osmatračnica. Na užem prostoru gradine nađeno je ima relativno dosta ostataka tj.ulomaka keramike. Ova gradina je prema dostupnim saznanjima u arheološkom smislu neistražena pa bi svakako nju trebalo stručno istražiti, kao i neke od brojnih ukopa ili gomila u njenoj blizini, radi točnijih spoznaja i otkrivanja da li se radi o brončanodobnoj utvrdi ili pak mlađoj iz željeznog doba čime se otvara mogućnost da pripada, već naveliko poznatim i atraktivnim Daorsima.
Povezane gomile ili pak dio prstenastog vanjskog bedema jugoistočno od centralne gradine
Povezane gomile ili pak dio prstenastog vanjskog bedema jugoistočno od centralne gradine
Pogled prema jugu - prema Čapljini i uzvišenju Crnica
Pogled prema dolini Neretve (Žitomislićima) pri čemu se vidi nekoliko gradina sličnog tipa s druge strane r.Neretve
Jugoistočni rub centralne gradine
Južni rub gradine s vidljivim dijelom zida
Kružni zapadni dio vrha gradine
Prema istoku
Komad granita (ili gabra) - vjerojatno neka vrsta građevinske alatke
GRADINA U ODACIMA (sjeverozapadno od Čitluka)
Ova gradina je jako zanimljiva iz nekoliko razloga. Do sada nije nigdje bila posebno istraživana, vjerojatno ni dokumentirana (osim ranijeg prikaza na ovom portalu), te što je vrlo interesantno za razliku od gotovo svih ostalih gradina nalazi se van tipičnog krškog područja s vapnencima već je izgrađena na terenu s eocenskim klastitima gdje raste dosta gusta i jaka vegetacija (šuma). Gradina ima prstenast izduženo ovalan oblik s jednim prstenastim vanjskim bedemom i velikom gomilom u samom središtu ovalnog prostora. S nje kao i gotovo svih snimljenih gradina vidi se kasni zalazak sunca u lijepim i očaravajućim bojama, što bez ikakve sumnje pokazuje to kako su svi Iliri, ali i predIliri izrazito štovali sunce - njegov izlazak i njegov zalazak.
Vidljivi poluisklesani (vanjska strana kamena) megalitski blokovi pri dnu bedema, koji idu zasigurno još koji metar u dubinu
GRADINA U DONJOJ BLATNICI (sjeverozapadno od Čitluka)
Ova gradina ima također prstenast oblik ali bez centralne velike gomile i sa odprilike kockasto-kružnim oblikom gledajući odozgo. I ovdje se može naći ulomaka keramike, te podosta umjetno oblikovanih magmatskih stijena (granit, gabro) što je vjerojatno nekakav tip prastarog ilirskog oruđa ili građevinskog alata.
Prelijepi zalazak sunca s ove gradine slikano točno u vrijeme ljetnog solsticija
VELIKA PIRAMIDALNA GRADINA U GRADNIĆIMA (istočno od Čitluka)
S obzirom na dužinu ovdje nije riječ o pretjerano velikoj gradini, no s obzirom na visinu i masu naslaganog kamenja, ova gradina je mogući rekorder na ovom dijelu južne Hercegovine. Njena visina gledajući od najnižeg južnog dijela gradine prema sjeveru iznosi oko 20-ak m, čime se doima poput kakve piramidalne zgrade. U principu njen oblik nije izrazito piramidalan već je u obliku širokog slova V, pri čemu postoji jedna najviša kota odakle se na 4 strane sukcesivno prema dole spušta površina, tako da centralni dio gradine izuzevši njene krakove podosta podsjeća na piramidu. I ono što je još vrlo zanimljivo jest to da se na južnoj strani gradine nalaze dijelomično očuvani i vidljivi zidovi od suhozida koji su raspoređeni u brojne stepeničaste nizove što sve gledajući s južne strane daje izgled jedne terasaste piramide s puno suhozidnih terasa.
Od istoka
Od istočnog ruba prema jugu - vidljiv doseg slaganog kamena od strane Ilira
Istočni rub gradine
Od sjeveroistoka prema jugozapadu
Sjeverni rub
Sjeverni rub s vidljivim neobrađenim, (ali pogodnog oblika) velikim megalitnim blokovima stijena
Sjeverni rub
Južni donji rub
Južni donji rub
Zalazak sunca točno iza velike gradine na vrhu brda Ozren (slikano u vrijeme ljetnog solsticija-2010.god.)
Južni donji rub - odavde se najbolje vide brojne dijelomično očuvane suhozidne terase ili pak nekakvi pregradni zidovi
Pogled s kraja jugozapadnog kraka gradine prema selu Gradnići i prema Čitluku (sredina vrh slike)
GRADINA U GORNJEM MALOM OGRAĐENIKU (sjeverozapadno od Čitluka)
Ova gradina niti je ranije arheološki dokumentirana, a prema tome niti istraživana. Čak ni sami okolni stanovnici iz kuća neposredno uz ovu gradinu nisu niti znali niti čuli neku informaciju da su vidljive hrpe kamenja i suhozida iza njihovih kuća prapovijesna građevina (direktan uvid kroz razgovor sa stanovnicima). Do ove spoznaje došlo se promatranjem visokorezolucijskih aerofoto tj.ortofoto snimaka terena. Na gradini je pronađeno ulomaka vrlo izvjesno pretpovijesne keramike, no svakako će tek daljnja buduća istraživanja moći potkrijepiti ove pretpostavke kao i to je li riječ o brončanom ili željeznom dobu.
VELIKA GRADINA U DONJEM MALOM OGRAĐENIKU (sjeverozapadno od Čitluka)
Na spomen riječi gradina brotnjacima je posve sigurno ova lokacija i naziv gradina itekako poznata. Riječ je o vrhu manjeg brdašca u D.M.Ograđeniku gdje se održava svečanost povodom blagdana Sv.Ilije svakog 20.7.u godini. Na samom vrhu postoji nekoliko stećaka, zatim kapela Sv.Ilije, te asfaltirano sportsko igralište, uređene stazice itd. Osim ovoga, tu se još nalaze drvene klupe, dosta mediteranskih primorskih igličastih borova-pinija, što sve zajedno u kombinaciji s položajem u reljefu definitivno predstavlja jednu od najpoželjnijih lokacija-vidikovca i odmorišta u cijelom Brotnju. I ono što predstavlja izvorni element ovog mjesta, jest postojanje relativno velike ilirske gradine s debelim i širokim prstenastim vanjskim bedemom. Gledajući postojanje ilirske gradine, vjerojatno iz brončanog doba -znači starije od 3000 god. zatim sve kronološki mlađe ostatke (steći itd.) - uviđamo da je točno ova lokacija bila jedna od najpoželjnijih lokacija već više od 3000 god.
Zapadni rub s vidljivim neobrađenim megalitnim blokovima bedema
Vidljivi dio vjerojatno nadgrobne ploče na jednom dijelu bedema
GRADINA U SLUŽNJU (zapadno od Čitluka)
Ova gradina ima prstenast gotovo pravilno kružan oblik s jednim vanjskim bedemom te jednom ogromnom gomilom (osmatračnicom/kulom?) na istočnom rubu gradine. Uz vanjski bedem je pronađeno nekoliko ulomaka keramike i dršci od posuda koje ukazuju na najvjerojatniju brončanodobnu starost gradine.
Pogled na jug prema Međugorju s najveće gomile na istočnom rubu gradine
Pozdrav Gorane,
OdgovoriIzbrišisvakako pohvaljujem tvoj zanimljiv prilog o našoj kulturnoj baštini. Osobito mi je drago kako ima ljudi koje fascinira naša prapovijest i starine.
U navednom tekstu postoje neke tvrdnje i izjave koje moraš korigirati.
Primjerice većina ovih lokaliteta nije poznata javnosti, što nije točno. Od navedenih lokaliteta gotovo svi su poznati u arheološkoj literaturi, osim dva koji su poznati i pominjani, a nisu detaljnije opisivani. Ne postoji niti jedna gradina na području Čitluka i Brotnja koja je je arheološki istraživana, što je karakteristika za gotovu cijelu Hercegovinu.
Primjerice gradina u Gornjem Pologu ne pripada Daorsima, jer su gradine potkovičastog tipa isključivo vezane za delmatske zajednice. Ne postoji nikakav element koji bi ovaj lokalitet mogao atribuirati Daorsima.
Mali suhozidni objekt je recentniji objekt u svrhu zaštite pastira od nevremena što je čest slučaj na većim gradinama i gomilama. Gotovo kod 99% gradina radi se o amorfnim velikim stijenama slaganim u vanjsko lice fortifikacijskog zida, koji nisu obrađivane nikakavim metalnim oruđem. Apsolutno je uočljivo kako je ova gradina vezana za prapovijesnu zajednicu koja je obitavala uz uska polja Gornjeg Pologa.
Isti je slučaj s lokalitetom Zvonigrad za kog je arheolog Z.Marić iznio mišljenje da je u mlađim fazama mogao pripadati Daorsima, zbog jednog malog dijela na gradini urađenog u suhozidnoj tehnici sličnoj onoj na Daorsonu. B.Čović je dobro uočio kako šire mostarsko područje nije unificirano tijekom željeznog doba te se ne može pripisati Daorsima. Zajednica Daorsa je iznimno mala u rimsko ranocarsko vrijeme ona broji tek 17 dekurija po Pliniju, dok Delmati istovremeno nakon više od 150 godina krvavih ratova s Rimljanima imaju oko 350 dekurija. I.Bojanovski smješta Daorse u područje Stoca isključivo na prostor lijeve obale Neretve. Z.Marić je pokušao pripisati područje Daorsa gotovo do Imotskog što je sasvim neprihvatljivo na osnovu današnjih spoznaja.
Gradina u Blizancima se također ne može pripisati Daorsima, ne postoji niti jedan arheološki argument za tu tvrdnju.
Primjerice gradina u Gradnićima isto tako pripada skupini potkovičastog tipa gradina. Pored svih navedenih lokaliteta najveća je šteta načinjena na Gradini u D.M.O . Na tom lokalitetu postoji kontinuitet od brončanog doba do srednjeg vijeka. Kroz sami lokalitet prošli su građevinski strojevi različitih vrsta prilikom izgradnje igrališta i prilazne ceste. Na tom lokalitetu prikupio sam ogromnu količinu keramičkog materijala, uglavnom karakterisitčnu za brončano i želejzno doba našeg područja. Neka buduća istraživanja i stručni radovi na ovu temu će konačno pružiti jasniju sliku o kulturno kronološkim okvirima na ovim područjima.
Hvala Delmata na svima opaskama i vasem subjektivnom misljenju o pogledu nekih drugih arheologa na ovaj dio povijesti ovog dijela Hercegovine, razmotriti cu vase misljenje.
OdgovoriIzbrišiDok ste citali niste dobro vidjeli jer nisam nigdje spomenuo rijeci -vecina lokaliteta- sto vi navodite da sam izjavio. Copy-paste 2 recenice:''Mnogi od ovih lokaliteta koji će se prikazati, do sada nisu bili arheološki istraživani, dok neki nisu uopće bili poznati tj.nisu bili dosada službeno ni dokumentirani, što ovaj post čini posebno vrijednim jer predstavlja na određen način 1.javni (službeni) preliminarni uvid i prezentaciju ovih lokaliteta.'' -Evo kao sto vidite, koristim rijec -mnogi- za arheoloska istrazivanja, te rijec -neki- za sluzbeno dokumentirane. Puno toga ovisi sto je to za vas javnost, jer za mene je javnost npr.sugradjani, suseljani, kolege, prijatelji, rodbina, svi s ovog prostora, itd.a za vas je (na osnovu vasih navoda) javnost mozda 10-ak arheologa koje znate ? Evo promislite malo o pojmu javnosti i koliko ta vasa javnost ima znanja ili zna o lokalitetima s gradinama. S obzirom na vlastite uvide-te za moj pojam javnosti -izraz mnogi cu korigirati i reci ne mnogi vec 99% lokaliteta nije poznato javnosti (onoj javnosti koju sam naveo gore) tako da nam puno toga ostaje za istraziti, spoznati i te spoznaje i direktne uvide -prezentirati ovako javnosti- koja cita ovaj portal-jer princip ovog portala jest PUNO SLIKA-MALO TEKSTA. Po vasem nickname-u predpostavljam da ste iz zap.Hercegovine, a po razjasnjenom tekstu da ste zavrsili (diplomirali) arheologiju ? Ovo je pitanje iz razloga koji je temelj vasim recenicam i navodima tj.imate li negdje objavljene svoje uvide, spoznaje ali i imate li objavljene vase pronalaske, one iz D.M.Ogradjenika koje spominjete, odnosno drugim rijecima pitano -DA LI IMATE NEGDJE VI JAVNU, SLUŽBENU (arheološku) PREZENTACIJU SVOJIH PONALAZAKA ?
POZDRAV
Evo u obliku komentara,s obzirom da je vezano za završni dio komentara 'delmate' a može se primjeniti ne samo na arheologiju već i na paleontologiju - iznijeti ću osvrt ili svojevrstan upit za sve arheologe i sve paleontologe koji se aktivno bave ili su se bavili terenskim radom: ŠTO JE TO POJAM ŠTETA I DA LI JE UOPĆE NEŠTO BILO ILI JEST ŠTETNO ŠTO DANAS MNOGI KARAKTERIZIRAJU KAO ŠTETNO DJELOVANJE NA NEKE ARHEOLOŠKE ILI PALEONTOLOŠKE LOKALITETE ?
OdgovoriIzbrišiKad gledamo na pojam ŠTETNOSTI NEČEGA - da li mi sagledavamo samo jednu stvar-stvar moguće štete-moguće, ili sagledavamo (kako bi bilo ispravno) i moguću štetu ali i što će se dobiti tj.koja je svrha tog ''štetnog'' djelovanja - za ljude i društvo koje živi na tom mjestu djelovanja. U puno slučajeva -tj.u okarekteriziranju nečeg kao štete - taj (ta osoba) koja karakterizira to kao štetu, gleda samo jednu stranu - ono što je za njega (tu osobu, sfera bavljenja te osobe) šteta-i to moguća šteta. Ovakav način karakteriziranja nekog djelovanja kao štetnog je posve neobjektivno i ono je dakako štetno -jer predstavlja jednostrano (pristrano, jednoumlje) gledište na djelatnost o kojoj je riječ.
Na primjeru paleontologije, samo ako malo bolje promotrimo, vidjet ćemo da su najbitniji, najvrijedniji pa i najlješi FOSILI koji su neizmjerno doprinjeli ZNANOSTI - PRONAĐENI ILI OTKRIVENI NA RUDARSKIM MJESTIMA I TO VEĆINOM U POVRŠINSKIM KOPOVIMA UGLJENA, ULJNIH ŠKRILJAVACA TE U KAMENOLOMIMA - za sve one koji misle ili sumnjaju u ovo nek pročitaju članak o simbiozi rudarstva i paleontologije - http://www.scribd.com/doc/79822889/Rudarstvo-i-paleontologija ; ili nek u google ukuca rudarstvo paleontologija. Drugim riječima rečeno brojne rudarske aktivnosti pa i građevinske koje su mnogo puta u startu svog djelovanja okarektirizirane kao ŠTETNE - upravo su ONE IZNJEDRILE I OMOGUĆILE OTKRIVANJE BROJNIH NAJVRIJEDNIJIH FOSILA.E sad vrlo lako možemo ovo povezati s arheologijom - pa ćemo uvidjeti neke činjenice - DO OTKRIĆA MNOGIH VRLO VRIJEDNIH ARHEOLOŠKIH PREDMETA NEBI UOPĆE DOŠLO DA NIJE NETKO PRVI 'ZAKOPAO' U ZEMLJU - a taj prvi često su bili upravo ili građevinari, ili obični ljudi poljodjelci ili rudari. Za ovo imamo mnogo primjera pri čemu je očiti PRONALAZAK ILIRSKOG ŠLJEMA I OSTALOG BOGATSTVA U VRANJEVU SELU KOD NEUMA - TIJEKOM IZGRADNJE CESTE- opet ponovit ćemo- tijekom izgradje ceste. Dakle vidljivo je i razumljivo da upravo građevinari i brojni oni radnici koji se bave na neki način otkopavanjem zemlje - oni prvi zamijećuju da 'NEČEG TU IMA' - pa pojednostavljeni zaključak, barem za puno ovakvih slučajeva jest: DA NIJE BILO OTKOPAVANJA ZEMLJE OD STRANE GRAĐEVINARA, RUDARA, POLJODJELACA, CESTARA,ITD.-NE BI NI DOŠLO UOPĆE DO OTKRIĆA BROJNIH ARHEOLOŠKIH I PALEONTOLOŠKIH VRIJEDNOSTI.