PRIRODA I SIMBOLIKA PRIRODE SVETIH BRDA U MEĐUGORJU

PRIRODNA SIMBOLIKA PRISUTNA NA PODBRDU I KRIŽEVCU; 

Brda na koja se, ne samo u cijeloj BiH i regiji, već i u svjetskim okvirima, uspenje najveći broj ljudi – upravo su sveta međugorska brda –Podbrdo i Križevac. Na ova dva brda ili uzvišenja, godišnje se popne više stotina tisuća ljudi, a moglo bi se slobodno kazati da su se dosada milijuni ljudi iz cijelog svijeta i regije uspeli na ova brda. Što sve na ovim brdima možemo cjelokupnim svojim bićem osjetiti? Pored duhovno-emocionalnog vida doživljaja koji svaka osoba ima već prilikom samog početka penjanja na ova brda, ovdje će se nužno, ali doista nužno –osjetiti još jedan vid doživljaja a to je doživljaj prirode. To je već jasno samom činjenicom o čemu se radi ovdje – o posve prirodnim formacijama –brdima ili uzvišenjima. Druga činjenica –nužnog doživljaja prirode –jest ta da bilo koja ljudska osoba bez obzira na psiho-fizičko stanje, ukoliko se želi popeti na jedno od ova dva brda –će morati hodati preko milijun oštrih vapnenačkih stijena. Sagledavajući samo ove dvije navedene činjenice jasno nam je kako milijuni ljudi iz svih krajeva svijeta, su doživjeli i doživljavaju onakvu prirodu i prirodne osobitosti koje su prisutne na ova dva sveta brda. Uz ove prirodne činjenice, sveta međugorska brda Podbrdo i Križevac sadrže i neke druge prirodne osobitosti koje su na jedan način simbolički povezane s ljudskim duhom, vjerom i osjećajima. U svako godišnje doba uvijek se može doživjeti barem jedan vid prisutne prirodne značajke koja ima na neki način zanimljivu simboliku za naš život u pozitivnom smislu. Na početku možemo spomenuti svojevrsnu osnovnu, trajnu ili bazičnu prirodnu simboliku uvijek prisutnu na ovim brdima, a to je kamen ili stijena. Kakve su to stijene koje grade ova dva brda i po kojima tisuće golih i bosih ljudskih noga tijekom godine gazi? Riječ je vapnencima mezozojske starosti iz doba gornje krede prije nekih 70-90 milijuna prije sadašnjosti, koje je općepoznato kao razdoblje kad su našom planetom vladali gmazovi - dinosauri. Ovi vapnenci grade čitava brda i Podbrdo i Križevac, obično su bjelkasto-sive boje te su jako okršeni s puno pukotina, brazda i jama. Vrlo je zanimljivo da su ovi vapnenci nastali u nekadašnjem pradavnom krednom oceanu Tetis (Tethys) u relativno plitkoj vodi te da se mjestimično i na Podrbrdu a pogotovo na Križevcu u njima mogu vidjeti i naći na stotine fosila, fosila morskih spužvi, školjki rudista te koralja. Uzduž same hodočasničke staze penjanja na Podbrdu najviše se mogu zapaziti fosili spužvi, kao i školjkaša-rudista i koralja (slike). Za ove navedene karakteristike stijena Podbrda i Križevca mogli bismo izvući određenu simboliku –koja se ogleda u tome; da svatko od nas za postizanje nekog cilja (u ovom slučaju penjanja i dolaska ili do gospinog kipa na Podbrdu ili do Križa na Križevcu) treba preći vrlo hrapav, težak i strm put (kojeg ovdje čine ovakve stijene kakve jesu). Simbolički bi se moglo gledati i na prisustvo fosila morskih spužvi jer znamo da spužve upijaju, a mnogi svoje životne duhovne tegobe i grijehe 'ispuštaju' penjanjem po ovim stijenama Podbrda i Križevca, a upravo u tim stijenama su okamenjene morske spužve koje kao da upijaju i preuzimaju sve 'to' čega se ljudi oslobode i ispuste iznad ovih stijena. Osim stijena kao drugu vrlo zanimljivu prirodnu simboliku možemo navesti vegetaciju koja ovdje raste. Tako dok se penjemo stazama na Podbrdo ili Križevac prolaziti ćemo pokraj, a možda se i prihvatati, stabla zimzelenih mediteranskih grmova zelenike (Phyllyrea latifolia) i smreke(Juniperus oxycedrus) te rijeđeg graba. Grmolika niska stabla smreke, kao i zelenike, koje su u biti najzastupljenije biljke uz stazu na Podbrdu, su izrazito otporne i žilave biljke, uvijek zelene, koje time na jedan određen simbolički način i nama ljudima pokazuju kakvi trebamo biti. Osim smreke i zelenike, simbolički zanimljiv prirodni faktor predstavlja i to što i na Podbrdu i na Križevcu je prisutno obilje ljekovitih biljaka pri čemu su najčešće – vrisak (Satureja montana), kadulja (Salvia officinalis) i ,smilje (Helichrysum arenarium) i tilovina ili zanovijet (Petteria ramentacea). Ove biljke, osim tilovine, gotovo cijele godine imaju izražen jak i aromatičan miris, koji simbolički, kao da našem penjanju na neko od ovih brda daje dašak raja i rajskog mirisa ukoliko se približimo, dirnemo ili uberemo neku od ovih biljaka. Uz ove ljekovite biljke, i vizualni i mirisni, simbolički rečeno- rajski vid – daje nam i brojni bijeli, žuti, plavi i drugi cvijetovi šafrana, ljubičica, maslačka i tratinčica koji se tijekom proljetnih mjeseci ukazuju uzduž staza penjanja. U pogledu vegetacije na Pobrdu i Križevcu prisutna je još jedna vrlo zanimljiva prirodna simbolika. Riječ je o donjohercegovačkoj čestoj biljci, koja je pogotovo ovdje česta a to je drača. Drača (Paliurus spina-christi) jest drvo od kojega je i načinjena sama Isusova trnova kruna, pa se stoga i za nju često koristi i sam naziv –trnova kruna; http://en.wikipedia.org/wiki/Paliurus_spina-christi .

U simboličkom smislu, dašak raja nam tijekom proljeća, ljeta i jeseni, osim cvijeća, na ovim brdima mogu dati i neke vrste ptica. Tako već od ranog proljeća penjući se stazom na Podrbrdo ili Križevac, možemo uz lijepe bijele, žute i plave leptire zamijetiti vrlo simpatične male ptičice slatkog i umiljatog pjeva - dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus) ; http://hr.wikipedia.org/wiki/Dugorepa_sjenica, štiglić ili češljugar (Carduelis carduelis); http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ljugar, kao i batakljun ili dračokljun (Coccothraustes coccothraustes); http://www.wildcroatia.net/galerije/ptice/875-batokljun-coccothraustes-coccothraustes . Ipak, među svim pticama koje se tijekom godine mogu zamijetiti penjući se na Podbrdo ili Križevac, kao najposebnija bi se mogla navesti ptica pčelarica (Merops apiaster); http://hr.wikipedia.org/wiki/P%C4%8Delarice . U simboličkom smislu, posebnost ovih ptica očituje se u tome što one imaju doslovno anđeoski izgled, a pjev je jedan od najmilozvučnijih i najljepših ptičjih pjeva što se može doživjeti na ovim prostorima, jer melodija njihova pjeva kao da objedinjuje zvuk flaute i harfe prožet vodenastim talasanjem. Dodatnu posebnu draž daje činjenica da ove anđeoski-prelijepe ptice uglavnom možemo samo čuti jer lete poprilično visoko, ali se zato njihov rajski pjev širi i čuje nadaleko, što simbolički znači kao da osjetimo, tj.čujemo anđele s neba a pri tome ih ne vidimo. I kao završne ili na jedan način kulminacijske prirodne simbolike prisutne na svetim brdima Međugorja možemo spomenuti –zvuke i osjet vjetra, svjetlost i toplinu sunca te širinu i viziju pogleda na okolni horizont. Dolaskom na Podbrdo i Križevac često ćemo osjetiti vjetar, nekad jači i nekad sporiji, čiji zvuk i osjet simbolički kao da nam prokazuje i obistinjuje karakter Duha Svetoga koji puše kako hoće i gdje želi. Ista ova mjesta često su obasjana suncem, pri čemu u opuštenosti duha i tijela izlaganjem njegovim zrakama i sjaju, simbolički kao da osjetimo onostranu vječnu radost, sigurnost i mir. Te, s takvim osjećajem besplatno primljenog (od prirode-Boga) mira i radosti, dok pogledavamo prema dolje s dalekim i detaljnim vidikom horizonta na sve strane, kao da nam se u simboličkom smislu otvara naš duhovni vidik, putovi istine i gledanja na svijet. 

pogled prema gospinom kipu (malo vidljiv kroz grmlje) na Podbrdu i zanimljivom leptirolikom oblačku iznad gospinog kipa 

zanimljiv oblačak u obliku leptira

zimski pogled na penjačkoj stazi Podbrda na tipičnu vegetaciju s vidljivom dračom i zimzelenom zelenikom i smrekom

jedan kasnozimski rascvjetao bijeli cvijet na stazi, s vidljivom fosilnom morskom spužvom na stijeni -gornji središnji dio slike

pogled na stazu prema zapadu

zumirano s Podbrda prema vrhu Križevca

pogled na brojne fosile krednih izumrlih cjevasto-tubastih školjkaša-rudista na jednom kamenu na stazi Podbrda

isti fosili - pogled na još stijena s njima

pogled na fosile morskih spužvi iz perioda krede

proljetni cvijetovi na Podbrdu uz samu stazu

opuštajuća i meditativna atmosfera na Podbrdu tijekom lijepog sunčanog ranoproljetnog popodneva

ljetni pogled od sjeverozapada prema Podbrdu 

zanimljiva gotovo okomita kratka duga iznad Podbrda, zumirano iz Gornjeg Ograđenika

zimski pogled na veliki križ na Križevcu u smjeru sjevera

pogled s Križevca prema zapadu i ljubuškoj kotlini

izgled staze na Križevcu s, od milijuna ljudskih nogu, gotovo porculanski ispoliranim, krednim vapnencima

pogled s vrha Križevca prema Lipnu i Grudama

zumiran pogled s Križevca na veliku ilirsku gradinu Žuželj

pogled s Križevca na Podbrdo

pogled s Križevca na Međugorje, Vionicu i istok Čitluka

zumiran pogled s Križevca na Međugorje

zumiran pogled s Križevca na Čitluk i brdo Gredu

OBAVIJEST: NOVA ADRESA OVOG PORTALA

ODSADA OVAJ PORTAL I SVU TEMATIKU S NJEGA MOŽETE PRATITI NA NOVOJ ADRESI:
http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/

RAZNI (NOVO)OTKRIVENI FOSILI BILJAKA I ŽIVOTINJA IZ HERCEGOVINE

OTKRIVENI FOSILI PRUŽAJU NOVU SPOZNAJU O IZGLEDU PRADAVNE HERCEGOVINE;

U svojevrsnoj pauzi prije ponovnog prikazivanja arheoloških megalitskih lokaliteta, započetih u prošlom postu, predstaviti ćemo neke od vrlo zanimljivih i brojnih fosila biljaka i životinja koji su pronađeni u Hercegovini u razdoblju od zadnje 3 godine. Pojedini od ovih fosila koji će se prikazati ovdje dosada nigdje u stručnoj literaturi nisu bile opisivane, pri čemu je kod nekih fosila riječ o prvi put pronađenim fosilima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Gledajući sastav tipova fosila možemo reći kako su podjednako zastupljeni fosili biljaka (flore) i fosili životinja (faune). U prikazu ćemo krenuti s vrlo značajnom fosilnom florom pronađenom u krednim pločastim vapnencima u općini Tomislavgrad, koja vrlo vjerojatno predstavlja -prvu otkrivenu fosilnu makrofloru kredne starosti u cijeloj BiH. Za većinu ovih lokaliteta tj.za veliki dio dolje prikazanih fosila ovo je preliminirani prikaz kojim se ukazuje na zaštitu ovih lokaliteta poradi -vrlo velikog značaja i vrijednosti ovih fosila u znanosti, -prisutnosti drugih još neotkopanih mogućih još vrijednijih primjeraka fosila te -još uvijek nepotpune i nedovoljne stručno-znanstvene istraženosti tih lokaliteta. 

KREDNA MAKROFLORA - općina Tomislavgrad / CRETACEOUS MACROFLORA

Kako je već navedeno riječ je vrlo vjerojatno prvoj fosilnoj makroflori kredne starosti nađenoj na prostorima BiH. Sediment u kojima je pronađena ova fosilna flora jest jedna leća ili proslojak tankopločastih pjeskovitih vapnenaca unutar gornjokrednih (K2,2) vapnenac s rudistima i hondrodontama. Ono što je najzanimljivije, ukoliko se detaljnijom analizom stvarno pokaže da je riječ o krednoj starosti, jest to što ova flora jasno govori o postojanju kopna (otoka) na ovom prostoru kroz razdoblje krede, a to sve itekako ide u prilog -postojanju dinosaura na cijelom ovom području tijekom krede. S obzirom na izgled očuvanih i vidljivih fosilnih grančica tj.listića -nesumnjivo je kako je riječ o nekim vrstama četinjača ili konifera, što se i podudara s vladajućim tipom vegetacije tijekom krede u kojoj su upravo dominirali četinjače. 

- Pločasti pjeskoviti vapnenci s vidljivim izduženim listovima nekih krednih četinjača- 

MOGUĆI TRAGOVI VELIKIH DINOSAURA BILJOJEDA (SAUROPODA)-općina Neum

(POSSIBLE SAUROPOD DINOSAUR TRACKS)

Ovdje je riječ o mogućim novim tragovim dinosaura u BiH otkrivenim na jednoj nagnutoj ravnoj plohi srednjekrednog (K1,2) vapnenca. Čak i s veće udaljenosti na ovom relativno velikom ravnom sloju najuočljivije su tri ovalne udubine (rupe) smještene u jednom pravcu. Cijela je ova vapnenačka ploha ili sloj dosad samo dijelomično istražena, no načinjenom prospekcijom ove tri udubine zapažena je morfologija na njima i okolo njih, kao i još nekoliko sličnih udubina, što bi sve skupa moglo ukazivati da je riječ o okamenjenim otiscima relativno velikih dugovratih dinosaura biljojeda tzv.sauropoda. 

- Pogled iz daljeg na plohu s vidljivim dobro utisnutim formama-mogućim tragovima dinosaura (okvir) - 

- Pogled na tri najistaknutija i najvidljivija otiska u nizu i pravilnom razmaku-

- Tri prethodna otiska -na licu mjesta - iznad većih otisaka vidljivi i manji otisci (strelice)-

- Slike gore - ostale (osim tri otiska s vrha prikaza) utisnute forme - s vidljivim zaobljenim naborima okolo samih formi - 

- Neki zanimljivi jasno vidljivi izduženi otisak ili trag kretanja nekog organizma - 

KREDNI MORSKI GREBEN S OŠTRIGAMA HONDRODONTAMA (Žovnica-jugozapadno od Mostara)  - CRETACEOUS OYSTER-CHONDRODONTAE REEF

Iz već brojnih prikazanih postova, kao i iz nastavka posta, lako je uvidjeti kako se u gotovo cijeloj Hercegovini fosilizirani koraljni grebeni i grebeni općenito -najviše pronalaze u eocenskim i to srednjoeocenskim sedimentima, no nedavno je u krednim sedimentima na području brda Žovnice u blizini magistralne ceste Mostar-Š.Brijeg zapažen jedan takav mogli bismo slobodno reći -greben - izgrađen od enormne koncentracije i nakupina specifičnih izduženih oštriga hondrodonti s više vrsta: Chondrodontae joannae, Ch.joannae angusta, Ch.munsoni itd. Ova vrsta oštrige danas više ne postoji i izumrla je zajedno s dinosaurima, te ima specifičan prepoznatljiv oblik poput uske izdužene lepeze s uzdužnim valovito-zrakastim naborima. Osim specifičnog izgleda, možda najveća posebnost ove fosilne školjke jest to da je ona -tzv.provodni fosil za dio gornje krede- cenoman i turon, što znači da ukoliko i kad god pronađemo možda ovaj fosil možemo biti sigurni da su te stijene (većinom vapnenci) iz razdoblja gornje krede -cenomana ili turona i to starosti oko 95 do 90 milijuna godina. Što je specifično za ovaj lokalitet na žovnici ? Specifično je to da je riječ o pravom koncentracijskom fosilnom ležištu tj.o nalazištu fosila na kojem je ogroman broj pripadnika jedne ili par vrsta fosila - a to su u ovom slučaju najbrojnije oštrige hondrodonte i uz njih također brojni cjevasti školjkaši - rudisti. I na kraju ovog teksta o Žovnici - spomenimo i to kako je ovaj lokalitet prvi put otkriven još prije 110 god.! od strane austrougarskih geologa, a dokaz tome možete naći u javno dostupnom njihovom davnom radu o ovim vrstama oštriga:
http://www.landesmuseum.at/pdf_frei_remote/SBAWW_111_0667-0684.pdf

- Pogled na tipične lepezasto-valovite gornjokredne oštrige - rod Chondrodontae - 

MIOCENSKA FOSILNA FLORA IZ VIHOVIĆA (zapadni Mostar) - MIOCENE FOSSIL FLORA

Fosilna flora iz miocenskih (najvjerojatnije donjomiocenskih) lapora koji sadrže slojeve ugljena na prostoru starog kopa Vihovići poznata je još od mnogo ranijih vremena i to s početka prošlog stoljeća. Tako jedan od najpoznatijih geologa ne samo u BiH već i u cijeloj regiji - dr.Friedrich Katzer u svom geološkom vodiču kroz Bosnu i Hercegovinu iz 1903.god. navodi fosilne miocenske biljke koje je opisao H.Engelhardt: Pinus ornata, Glyptostrobus europeaus, Cupressites richteri, Casuarina sotzkiana, Myrica hakeaefolia, Quercus furcinervis, Quercus myrtilloides, Liquidambar europaeum, Laurus primigenia, Laurus swoszowiciana, Vaccinium acheronticum, Andromeda protogaea, Sterculia cinnamomea, Banisteria haringiana, Myrtus bosniaca, Eucalyptus oceanica. U ovom kapitalnom dijelu nadalje F.Katzer navodi kako je na području današnjeg Cima u istovjetnim miocenskim laporima nađen fosilni plod četinjače Carpolithes nov.sp. - tj.nova vrsta. U nastavku se prikazuju pronađeni ili bolje rečeno zapaženi i na terenu snimljeni primjerci fosilne flore iz Vihovića, načinjene vrlo kratkim autorovim posjetom prije nekoliko godina.

- Fino očuvani list najvjerojatnije od lovora - Laurus -

- Vjerojatno rod Salix - Vrba -

- Vjerojatno rod Myrica -

-  Rod Myrica

Sve ove navedene i prikazane vrste fosilnih biljaka vrlo jasno pokazuju kako je izgledao miocenski praokoliš  (prije odprilike 15-ak milijuna god.) na području Mostara: - jedno zatvoreno jezero oko kojega je bujala močvarna lovorolisna vegetacija toplijeg mediteransko-suptropskog karaktera. Uz obale jezera je rasla velika trstika, šaša, malo iznad su rasli lovori, mirte, a okolo njih hrastovi, eukalitptusi i dr. Krupni tadašnji miocenski a sad izumrli sisavci i to nosorozi, praslonovi, divlje mačke, prasvinje, kao i krokodili, zmije i ribe također su prebivali u i okolo jezera - te ,ono što je najzanimljivije, njihovi fosili samo čekaju svjetlo dana jer je posve sigurno da ih ima s obzirom na dosad sve otkrivene fosile i potvrđene paleoekološke elemente.

MIOCENSKO FOSILNO CVIJEĆE I LISTOVI - (Trn-općina Široki Brijeg) - MIOCENE FOSSIL FLOWERS AND LEAVES

Kako je već nekoliko puta navođeno i opisivano, još od senzacionalnog pronalaska zubi praslonova kod Tomislavgrada, sedimenti miocenske starosti su relativno česta pojava u Hercegovini i ima ih u okolici gotovo svakoga grada. Ponegdje u njima ima ugljena, čak i većih naslaga koje su se dugo vremena eksploatirale, a za sva područja s ovim miocenskim sedimentima možemo sa sigurno reći da su tada, u za nas davnim vremenima prije više od 7,8 milijuna god.-bila slatkovodna jezera. Jedno takvo jezero u miocenu je bilo i kod Širokog Brijega, koje je imalo izduženi oblik slično današnjem Jablaničkom jezeru samo puno puno manjeg opsega. Najveću površinu ovo širokobriješko jezero je imalo na prostoru današnjeg Trna, gdje kao njegove ostatke možemo naći pločaste i pločasto laporovite vapnence ili škrilje. U ovim škriljama u par navrata otkrivena je zanimljiva fosilna flora, u okviru koje dolaze i neki mali i vrlo zanimljivi zvjezdoliki cvjetovi. U nastavku pogledajte neke primjerke od ove miocenske flore s Trna zapadno od Š.Brijega.

- Fosilne iglice od Pinija ili nekih sličnih borova - 

- Pogled od Visoke Glavice prema Tribošiću i Izbičnu

- Izgled pločastih miocenskih lapora u suhom koritu r.Ugrovače ispod mosta na Trnu - 

- Fosili cvijetova - 

- Mogući fosil lopoča ili neke slične jezerske biljke - 

MIOCENSKI JEZERSKI FOSILI KOD POSUŠJA ( r.Ričina) - MIOCENE LAKE FOSSILS

Ostajući u miocenu, spomenimo i neke, doduše rijeđe fosilne primjerke bilja te sitnih pužića i školjkica nađenih zapadno od Posušja, neposredno iznad starog groblja uz cestu prema Tomislavgradu, gdje započinje i otvara se prema sjeveru dalje duboki kanjon rijeke Ričine. Kao i kod Mostar i Š.Brijega riječ je i o istovjetnim sedimentima - sivožućkastim laporima , te o sličnim fosilima organizama koji su živjeli u ili uz prajezero miocenske starosti koje je egzistiralo tada na području Posušja.

- Pogled prema početku kanjona r.Ričine - 

EOCENSKI MORSKI FOSILI (Gornji Studenci-općina Ljubuški) - EOCENE MARINE FOSSILS

Za razliku od mlađeg razdoblja miocena koji je u Hercegovini uglavnom ostavio jezerske fosile jer se gotovo isključilo radilo o jezerima, starije vremensko razdoblje - eocen - na raznim područjima Hercegovine ostavio je fosile iz vrlo raznolikih praokoliša. Daleko najčešći su fosili iz morskih ili marinskih okoliša, no u zadnjih nekoliko godina na širem području Čitluka otkriveni su eocenski točnije srednjeeocenski fosili iz okoliša delte, estuarija, riječnog ušća te lagunskih jezera, a njima ćemo se pozabaviti u nastavku posta pri čemu ćemo sad prikazati neke morske fosile nađene u srednjeeocenskim laporima na području sela Gornji Studenci u općini Ljubuški. Riječ je o ne tako bogatoj ali svakako zanimljivoj fosilnoj zajednici, koja obuhvaća najbrojnije numulite, zatim ostatke koralja samaca, moskih trava, tragova kretanja, puževa i školjkaša. Ovakva fosilna zajednice sve skupa ukazuje na otvoreno tropsko more i priobalnu padinu koja se produbljavala prema jugozapadu, dok je sa sjeverne strane postojao svojevrsni otočni niz s vapnenačkim otocima s relativno nižom visinom i dosta razvedenom obalom. Na tim otocima rasle su palme, eukaliptusi, mirte, banksije, tropske smokve, kao i četinjače poput aktinostrobusa ili kalitrisa te mnoge druge većinom grmolike biljke koje danas rastu uz obale Australije, Indije i Indonezije.

- Izgled srednjeeocenskih morskih sedimenata u okolici G.Studenaca - 

- Pogled prema Crkvi u G.Studencima - 

- Velika vapnenačko-laporovita ploha/sloj s morskim fosilima i foraminiferama (numulitima) iznad izvora Studenčice - 

EOCENSKA FOSILNA FLORA I RIBA ( Lokvice kod Čitluka) / EOCENE FOSSIL FLORA AND FISH

U isto vrijeme dok se, na osnovu gore prikazaniH fosila iz Gornjih Studenaca, na području jugoistočno od Ljubuškog pružalo relativno otvoreno more s izraženijim padom, dubinom te energijom valova, na području napuštenog boksitnog kopa Lokvice sjeverno od Čitluka postojala je jedna dosta mirna morska uvala. Dakle, riječ je isto o srednjem eocenu, no o nešto drugačijem paleookolišu pri čemu se posebnost ogleda u tom da je obala uz navedenu morsku uvalu bila obrasla s mnogo različitog tropskog grmlja i stabala, a unutar uvale u moru su živjele zadruge koralja, te neke vrste školjki, puževa i ježinaca. Druga posebnost je u tome da se ovdje može naći dokaz promjene praokoliša kroz vrijeme od donjeg dijela srednjeg eocena prema gornjem dijelu srednjeg eocena, pri čemu se mogu pronaći sitni puževi i školjkice koje su karakteristične za bočate ili brakične uvale s mirnom vodom i lagune, a iznad njih u malo drugačijim slojevima možemo pronaći ježince, koralje i mekušce koji nesumnjivo govore da je došlo do postupnog produbljavanja i nadiranja mora,   s otvaranjem i proširivanjem prvotne močvarne lagune ili mirne brakične uvale. Uz brojne primjerke fosilnog bilja, fosilnih mekušaca, koralja, ježinaca, pronađena je i jedna sasvim mala ali fino prepoznatljiva fosilna ribica - koja oblikom asocira na najvjerojatniju sredelicu.

- Fosil listova palme - moguće od mangrove palme Nypa ili Nipadites.

- Obilje malih školjkica (Corbicula, Polymesoda ) karakterističnih za mirne brakične morske uvale, lagune i estuarije - 

- Obilje malih školjkica (Corbicula, Polymesoda ) karakterističnih za mirne brakične morske uvale, lagune i estuarije - 

- Mali solitarni koralj - 

- Školjkica Chama karakteristična za pravo normalno slano toplo more - 

- pužić Diastoma costellatum - 

- Vjerojatno list eukaliptusa - 

- Sroz sitnozrnata ploča lapora s obiljem fosilne flore razne veličine

- Fosilni list neke vrste hrasta - Quercus -

- Srednje veliki puž Ampullina - 

- Pogled na ploče koje su mjestimično prepune fosilne flore - 

- Komad karbonizirano-okamenjenog dijela stabla ili grane

- Dio lista palme - 

- FOSILNA RIBICA - vjerojatno neka vrsta srele - 

- Mogući list eukaliptusa - 

- Zanimljiv fosilni list - smokva, eukaliptus, banksija ili nešto drugo ?

EOCENSKE VELIKE OŠTRIGE-PYCNODONTE I MORSKE RAKOVICE (Grabova Draga- opć.Široki Brijeg) / EOCENE BIG PYCNODONTAE OYSTERS AND DECAPOD CRABS

Izuzetno zanimljivo fosilno nalazište smješteno je u okolici sela Grabova Draga sjeveroistočno od Širokog Brijega. Ovdje se sa sjeverne padine malog brdašca, ili ispod rasjedne zone, nalazi 500-injak metara dugi vrlo dobro otkriveni profil srednjeeocenskih žućkastih i sivih laporovito-pločastih i laporovitih sedimenata. Na jednom dijelu ovog profila otkrivene su brojne dimenzijama poprilično velike vrste oštriga - rod Pycnodontae, a na drugom dijelu profila otkriveni su ostaci i mjestimično potpuno očuvani relativno veliki dekapodni rakovi ili morske rakovice. Prema svim dostupnim podacima, ove rakovice još nisu nigdje zasebnije opisane niti se uopće znalo za fosile dekapodnih rakova u cijeloj BiH, a rakovice s ovog lokaliteta su samo jednom prilikom u jednom radu vezanom za boksit (O tektonici, sedimentima paleogena i ležištima boksita područja Lištice u Hercegovini - SAKAČ,K. et al.1987.) kratko spomenute. Sukladno ovome lokalitet Grabova Draga predstavlja jedinstveni paleontološki lokalitet u cijeloj BiH kao jedini lokalitet s prisutnim fosilima morskih rakovica.

- Pogled na dva primjerka velikih oštriga roda Pycnodontae (crna linijica=1cm) - 

- Neke od pronađenih ogromnih piknodonti - 

- Komad laporovitog vapnenca s puno sitnijih diskoidalnih foraminifera te jednom finom fosilnom ljušturicom školjke - 

- Fino očuvani primjerak, školjkici sličan, brahiopod ili ramenonožac - 

FOSILI DEKAPODNIH MORSKIH RAKOVICA (DECAPOD CRABS)

EOCENSKI KORALJNI GREBEN - (Gornja Blatnica-opć.Čitluk) / EOCENE CORAL REEF

I kao zadnji fosiliferni lokalitet na kraju ovoga iscrpnog prikaza ili posta prikazujemo zadnje otkriveni lokalitet s fosilima iz eocenske epohe na prostoru sela Gornja Blatnica kod Čitluka. Riječ je o pravom i moglo bi se slobodno reći nevjerojatno očuvanom pradavnom koraljnom grebenu s mnoštvom različitih vrsta koralja. Da je ovo jedinstveni paleontološki lokalitet govori i to da se na vrlo maloj površini u stijenama mogu pronaći brojni koralji (kolonijalni i solitarni), razne vrste školjki i puževa, ježinci, te iznimno mjestimično vrlo obilni fosilni ostaci priobalnih stabala tj.fosilna makroflora, a sve je tek djelomično ili nepotpuno istraženo. Ovome svemu nadodajmo da se u tvrdim krednim vapnencima, koji su neposredno uz (ili ispod) žućkastih sedimenata s koraljima i mekušcima, nalaze brojni primjerci specifičnih cjevastih školjkaša rudista. U nastavku se prikazuje jedan dio brojnog fosilnog sadržaja nađenog na okamenjenom koraljnom grebenu  na ovom vrijednom paleontološkom lokalitetu.

POKLON ZA KRAJ PORTALA FOSILIHERCEGOVINA.BLOGSPOT;
KARTA FOSILNIH NALAZIŠTA HERCEGOVINE / FOSSILS MAP OF HERZEGOVINA

Kako je autor ovog portala s gore prikazanim slikama ispunio maksimalni dodijeljeni memorijski prostor, s ovim postom oprostiti ćemo se od nastavka pisanja na točno ovom portalu naziva fosilihercegovina.blogspot. No, u svakom slučaju u što skorijem vremenskom razdoblju autor će nastojati -osposobiti- nastavak ovog istog portala s onim glavnim smislom, ciljem i principom koji je specifičan za ovaj portal -pod tek nešto malo drugačijim nazivom web adrese. U svakom slučaju na ovom portalu u obliku teksta očekujte obavijest -pod kojim nešto izmjenjenijim nazivom - će se nadamo se, nastaviti s radom ovaj portal. Dotad kao svojevrstan poklon svima te kao završni element ovog iscrpnog prikaza ,dijela, vrijednih fosilnih nalazišta u Hercegovini, daje se specijalna karta fosilnih nalazišta i lokaliteta na prostoru Hercegovine.
Veliki pozdrav svim ljubiteljima prirode i arheologije gdje god se nalazili.
Goran Glamuzina  -----  urednik portala