Sivi ždral ( Grus grus)
Kad se osvrnemo malo na sve danas živuće ptice možemo uvidjeti kako su vrste ptica velikih dimenzija oduvijek privlačile ljude i predstavljale im neki simbol. Tako je recimo i dan danas u mnogim svjetskim zemljama simbol, koji je čak prisutan i na zastavama, orao; u nekim pak zemljama kao npr. zemljama Latinske Amerike, Španjolskoj i dr. svojevrsni nacionalni dragulj čine svjetski poznata velika ptica zvana Flamenco, flamingo. U Španjolskoj se flamingosi pojavljuju periodično na jugu zemlje ali bez obzira na njihovu nestalnost, upravo i privremene pojave ovih ptica dovoljne su bile da se riječ flamenco gotovo svugdje veže za Španjolsku. Gledajući u ovom kontekstu možemo slobodno i s pravom reći kako i mi ( Hercegovina) imamo svoje flamenkose a to su nenadmašno lijepi, veliki i impresivni ždralovi. No, koliko ćemo to još dugo moći govoriti sve više postaje upitno, i to najviše zbog nas samih. Ždralovi koji dolaze u naše krajeve obično su vrste sivog ždrala ( Grus grus) mada ne moraju nužno biti. Ptice ždralovi su u biti porodica ptica iz reda ždralovki, a ima ih 15-ak vrsta diljem planete osim južne Amerike i Antartike. Njihova dužina, tj.visina može biti preko 1,20m a raspon krila čak preko 2,3 m. Ždral spada u ptice selice. Važno je istaći kako predci ovih ptica datiraju iz vremena od 54 do 37 miliona godine prije, što znači da potječu iz periode eocena. Svojim uistinu prelijepim i fascinatnim izgledom kao i pojavom u mnogim zemljama svijeta ždralovi su inspirirali brojne umjetnike, književnike, pjesnike te su se neizbrisivo urezali u mnoge kulture i mitologije. Za jedan takav primjer svakako bi trebalo napomenuti Japan u kojem je ždral, kao vrlo važna životinja u kulturi - simbol sreće i dugog života. Ovo sve ovdje navodimo kako bi se ukazalo na vrijednost, značaj i cijenjenost ovih predivnih životinja. I sad povlačeći paralelu s tim - vidimo da se u nas ove ptice baš toliko i ne cijene i ne vrednuju. Vlastitim brojnim iskustvom čestih i neželjenih pojava lokalnog karaktera, koje uvjeren sam nisu iznimka u cijeloj Hercegovini, mišljenja sam, da trebamo na ove ptice kao rijetke živuće fosile i prave zoološke dragulje, gledati i ponašati se puno bolje nego to sad činimo. Kao neželjena lokalna pojava misli se na ' neshvatljivo ' i 'krajnje primitivno' reagiranje na način da se u trenutcima preleta ovih ptica puca na njih iz raznog automatskog oružja. Kod ove, u brojnim hercegovačkim selima, nažalost, česte pojave ispoljava se i manifestira nizak stupanj evolucije i ekološke svijesti kod svih takvih osoba koji to čine. Osim ovog, nužno se može i postaviti pitanje -odakle tolike količine smrtonosnog oružja u kućama takvih osoba i obitelji - koje često imaju i malu djecu? Koliko je recimo pucanje na ždralove - smiješna, primitivna i vrlo naivna metoda i način, može se vidjeti po tome - što bi ta osoba učinila da recimo ubije 1-og ili više ždralova - koji naravno i normalno neće pasti pred noge toj osobi već tko zna gdje i koliko kilometara daleko. Da li će ta osoba nakon ispaljivanja hitaca u ždralove koji su u letu ići pohitati za mjestom mogućeg pada ždrala. Odgovor je sasvim očigledan. Ono što se nadovezuje na ovu čestu vrlo lošu pojavu jest moguća posljedica - posljedica da možda ždralovi više neći ni blizu nadletati iznad Brotnja, pa ih onda neće više nitko moć niti vidjeti a time niti pucati u njih. Upravo to je željeno pitanje koje se želi izvući u ovom tekstu i na ovaj način pokušati barem dijelom ukazati na štetnost pucanja u ždralove - nakon čega se jata ždralova u potpunosti cjepkaju, jedinke ždralova bivaju prestrašene i gube se u prostoru te bježe što je dalje moguće od mjesta na koje su namjeravali sletjeti. Samo doživljaj zvuka glasanja ovih ptica u letu, toliko je osebujan da čovjeka kao da ga vraća u neka predpovijesna davna vremena. Možemo zamisliti nadalje kakav bi tek doživljaj bio da nakon zvuka glasanja bivamo u mogućnosti vidjeti ili čak iz neke određene udaljenosti gledati i promatrati ove fascinante 'pra'ptice. Dosadašnje ali , na osnovu gore opisanog, sve i sve rijeđe destinacije na koje su slijetavala jata ždralova u Brotnju čine uglavnom predjeli polja između Blatnice i Čerina kao i druge manje depresije i nizine u Brotnju. Da li ćemo u skorašnje vrijeme biti svjedoci ponovnog dolaska i mogućeg slijetanja ždralova u ovaj naš kraj - to kao što se vidi - ponajviše ovisi o nama.