Dobrodošli u novi internet blog o prirodnoj i arheološkoj baštini na području Hercegovine

Uređivanje i objavljivanje ovog portala rezultat je općenitog nedostatka medijskih i internetskih prostora koji se bave isključivo opisom prirodne i arheološke baštine (fosili, minerali, kristali, biljke, životinje, arheološki nalazi i slično) vezano za prostore Bosne i Hercegovine, a posebice Hercegovine. Stoga, je ovaj portal namijenjen ponajvise svim ljubiteljima prirode, prirodoslovcima, arheolozima, geolozima, biolozima, geografima, kao i svima onima koji se kroz hobi ili iz proste znatiželje interesiraju za prirodne i arheološke zanimljivosti.









Mr.sc. Goran Glamuzina, dipl.ing.geologije































































































ponedjeljak, 21. ožujka 2011.

PALEONTOLOGIJA; fosilni tragovi kornjače

FOSILNI TRAGOVI KORNJAČE_srednji eocen_Gornji Veliki Ogradjenik

U nastavku opisa 'obilatih' fosilnih nalaza iz srednjeeocenskih sedimenata područja Čitluka, neizostavni i jako značajni su otkriveni fosilni tragovi kornjače u jednom starom boksitnom površinskom kopu u Gornjem Velikom Ograđeniku. Uz ranije opisane i predočene fosilne zubiće morskih pasa, tj.riba, ovi fosilni tragovi su također predstavnici fosila kralješnjaka, što ih time čini vrlo značajnim. Prvim uočavanjem i promotrenjem ovih malih udubina, nije se odmah dalo naslutiti o čemu se radi jer morfološki izgledaju kao obične pukotine. No, daljnjim malo boljim promotrenjem zapaža se ponavljanje kratkih izduženih udubljenja koji su većinom s 2 a negdje s 3 kraka ( slike 1,2 i 3).


Slike 1,2 i 3. Mogući fosilni otisci kornjače

Promatrajući cijelu površinu ovog sloja vidi se da na njemu ne postoje nikakve pukotine nastale mehaničkim, erozivno-korozivnim ili sličnim putem osim ovih 'čudnih' udubljenja. Kako se odmah ispod ovog sloja nalazi veliki sloj s izraženim pukotinama isušivanja i brojnim ihnofosilima raznih beskralješnjaka ( slika 4), što sve ukazuje na jedan izraziti morski plićak koji je povremeno bio na suhom. To potvrđuje i brojni pronađeni plitkovodni fosili školjaka, puževa kao i vrlo lijepo očuvanog obalnog ježinca (slika 5). U takvom okolišu prije nekih 45-40 miliona godina ovdje je egzistirao bujan tropski priobalski život u kojem su postojale i kornjače kao i drugi 'zasad neotkriveni' gmazovi, ribe ili manji sisavci.

Slika 4. Srednjeeocenska ploha s vidljivim pukotinama isušivanja

Slika 5. Fosilni ježinac pronađen na plitkovodnoj plohi s prethodne slike

Da se najvjerovatnije radi o fosilnim tragovima kornjače pokazala je usporedba s brojnim sličnim pojavama koje su opisane u znanstvenim člancima.
Osim malih dvostrukih udubljenja uz njih se nalaze i izdužena linijska udubljenja koja bi mogla biti otisci repa ili nekog drugog dijela kornjače. Kako ovi nalazi nisu još detaljno i stručno istraženi ostaje najvjerojatnija pretpostavka pripadnosti ovih tragova kornjačama.

petak, 11. ožujka 2011.

PALEONTOLOGIJA; Eocenski koraljni greben kod Čerina ( jugozap.Hercegovina)

FOSILI KORALJA, MEKUŠACA I MORSKIH PASA_srednji eocen;

Slika 1. Izgled područja oko sela Čerin prije 45-40 miliona godina

U okviru opisa eocenskih fosila šire okolice Čitluka, posebnu pažnju plijene brojni i raznovrsni fosili prikupljeni u bližoj okolici sela Čerina koji se nalazi oko 7 km sjeverozapadno od Čitluka. Ovi fosili, iako srednjeocenske starosti, nisu uopće vezani za ležišta i kopove boksita, već su prisutni uz sjeverne rubove izduženog čitlučko-čerinskog polja. Uz ovaj rub počevši od gornjo-ograđeničkog dijela polja prema sjeverozapadu do Gornjih Hamzića protežu se padine od sivkastog laporovitog vapnenca visine do 12ak m, koji doslovno obiluju fosilima školjaka, puževa, koralja, ježinaca i ponekih rijeđih specifičnijih fosila. Svi ovi fosili sa svojim karakteristikama i načinom života, sugeriraju na to da se na ovom području nalazilo sutropsko vrlo plitko more s mjestimičnim pravim koraljnim grebenima uz i okolo kojih su živjele mnoge vrste školjki, puževa, ježinaca i riba ( slike 2 i 3).

Slika 2. Dio fosilne faune srednjeg eocena s područja sela Čerin ( isječak AutoCad-a, crna linija=1cm)


Slika 3. Dio fosilne faune srednjeg eocena s područja sela Čerin ( isječak AutoCad-a, crna linija=1cm)

Upravo nedavno otkriveni, prethodno spomenuti 'specifičniji fosili' možda pripadaju fosilima riba i to ostacima zubi od morskih pasa iz reda Pristiophoriformes ili pak reda Sclerorhynchiformes. Ovi prvi su poznatiji i kao morski psi ''pilani'' koji imaju tanku izduženu njušku u obliku mača s puno malih zubica na bocnim stranama te izduzene njuske. Do ove mogućnosti došlo se dugotrajnom usporedbom i pregledom razne literature zbog neobičnog oblika ovih fosila. Oni su dosta malih dimenzija, tanki i izduženi do nekih max. 7 cm, ali odlikuju se neobičnom nazubljenošću rubova i kristalizirano-koščatom strukturom ( slike 4,5,6 i 7). Upravo ove osobitosti izdvajaju ove teškozamijetljive fosiliće od ostalih fosila iz ovih stijena jer se radi o fosilima kralješnjaka. Navedene odredbe u svakom slučaju nisu još konačne zbog daljnje detaljnije analize ovih fosila ili mogućeg pronalaska nekih većih dijelova, pa čak i fosilnih skeleta- ukoliko je uistinu riječ o ribama.




Slike 4,5,6 i 7. Pronađeni fosili mogućih zuba morskih pasa 'pilana'

Od ostalih značajnijih fosila mogu se izdvojiti vrlo brojni solitarni i kolonijski koralji, pri čemu se pojedini solitarni koralji odlikuju dosta velikim dimenzijama. Zatim, tu su vrlo zanimljivi fosilni ježinci, među kojima se izdvaja rod Rhabdocidaris, koji je imao specifične debele bodlje. Od mekušaca specifičnu životinjsku zajednicu činili su ekstremno brojni pateloidni puževi ( slični današnjim priljepcima, ali dosta veći i sa drugačijom ljušturicom), brojni sitni školjkaši rodova Pecten i Chlamys, te rodovi puževa Globularia. Pojedinačni nalazi dijelova fosilne flore ukazuju na blizinu obale obrasle dijelomicno sutropskim biljem, te djelomicno crnogoricom.