Dobrodošli u novi internet blog o prirodnoj i arheološkoj baštini na području Hercegovine

Uređivanje i objavljivanje ovog portala rezultat je općenitog nedostatka medijskih i internetskih prostora koji se bave isključivo opisom prirodne i arheološke baštine (fosili, minerali, kristali, biljke, životinje, arheološki nalazi i slično) vezano za prostore Bosne i Hercegovine, a posebice Hercegovine. Stoga, je ovaj portal namijenjen ponajvise svim ljubiteljima prirode, prirodoslovcima, arheolozima, geolozima, biolozima, geografima, kao i svima onima koji se kroz hobi ili iz proste znatiželje interesiraju za prirodne i arheološke zanimljivosti.









Mr.sc. Goran Glamuzina, dipl.ing.geologije































































































srijeda, 21. ožujka 2012.

OTKRIĆE UŠĆA RIJEKE STARE PREKO 40 MIL.GOD.S FOSILIMA STABALA I PLODOVA PALMI U TEPČIĆIMA



U TEPČIĆIMA BILO UŠĆE RIJEKE STARE 45-40MIL.GOD.U KOJEM SU RASLE BROJNE PALME NIPA, (Nipadites) I OSTALA TROPSKA IZUMRLA DRVEĆA;

Da je šire područje Čitluka odnosno regija Brotnjo vrlo plodan kraj, to je većini nas poznato, no poznato isključivo po plodovima možda najpoznatije biljke na svijetu Vitis vinifera ili svima nama dobro poznate vinove loze. Osim ove današnje plodnosti broćanskih vinograda, nedavno je otkriven dokaz da je ovo bio plodan kraj i  prije 40 i nešto milijuna godina u prošlosti u vremenu srednjeg eocena. I što je još zanimljivije plodonosne biljke nisu bili trsovi vinove loze već brojne palme – i to palme poznatije pod nazivom Nipa. Ove vrste palmi spadaju u familiju Arecaceae, čiji je danas  rod Nipa ili Nypa prisutan samo s jednom živućom vrstom Nipa fruticans. Vrsta  Nipa fruticans danas raste jedino u području jugoistočne Azije od Indije, Burme, Tajlanda, Filipina do pacifičkih otočja između sjeverozapadne Australije i Malezije, gdje je poznata  i pod nazivima vodeni kokos ili vijetnamska močvarna palma. Pri tome stabla nipa palmi rastu uglavnom uz ušća mirnih rijeka te u mirnim zaljevima i estuarijima. Ovo je i jedina palma koja predstavlja bitan čimbenik tzv.mangrove vegetacije koja nam je poznata po donjim dijelovima stabala i korijenja koja su dijelomično pod vodom a dijelomično iznad vode.  Kad gledamo nipa palme možemo uvidjeti kako su one izuzetno važne biljke u zemljama jugoistočne Azije, i to puno puno važnije negoli je u nas i za nas npr.vinova loza. Popis svrhe korištenja gotovo svakog dijela stabala nipa palmi je vrlo velik, radi čega se danas u tim zemljama ove palme i plantažno uzgajaju. Među najbitnijim osnovnim  svrhama upotrebe mogu se navesti ; korištenje listova palmi u izgradnji krovova i zidova kuća, u izradi nadstrešnica, korpi, namještaja itd., kao i korištenje plodova i drugih dijelova biljke u prehrani i medicinskim svrhama i brojne druge svrhe, na osnovu čega bi život tamošnjem stanovništvu bez nipa palmi bio gotovo nezamisliv.   Vrlo zanimljiva slučajnost ogleda se u tome da se iz plodova nipa, čiji su upravo fosili nađeni kod  sela Tepčići, spravlja naširoko poznati nipin ocat.  Plodovi nipe su jestivi zbog čega se i u mnoge prehrambene svrhe koriste, pri čemu su tijekom dozrijevanja smješteni u jedan izgledom poveći grozd unutar kojeg su manji dijelovi veličine od 5 do 8 cm srasli. 

Slika 1. Nalazište fosilnih plodova palme Nipa - Nipadites.

 Slika 2. Izvađeni fosilni plod netom nakon otkrića.

 Slika 3. Izvađeni fosilni plod netom nakon otkrića. 

 Slika 4. Tri pronađena fosilizirana ploda nipa palmi.

 Slika 5. Tri pronađena fosilizirana ploda nipa palmi (plodovi okrenuti s druge strane).  

 Slika 6. Jedinstveni fosilni otisak ploda nipe s fino vidljivom strukturom ploda. 

 Slika 7. Još jedan otisak ploda.  

 Slika 8. Ostalih 6 nađenih plodova nipa palmi.
 Slika 9. Zadnji pronađeni najbolje očuvani plod nipe u obliku srca. 

 Slika 10. Srcoliki palmin plod

 Slika 11. Isti plod s mjerilom - dužina = oko 8,5 cm. 

Slika 12. Isti plod - okrenut s druge strane.

Slika 13. Fosilizirano-kristalizirani dio velikog izumrlog drveta koje je raslo uz ušće ove prarijeke.  

Slika 14. Isti fosil.  

Slika 15. Isti fosil - pogled na fino vidljive i kristalizirane godove.  

Slika 16. Konglomerat - nastao 40-milijunsko-dugogodišnjim stvrdnjavanjem šljunka kojeg je taložila pra-Neretva ili neka njena pritoka.

Slika 17. Tanka leća u sedimentu s vidljivim valuticama šljunka od metamorfnih i magmatskih vrsta stijena koji grade brda tek iznad Bijelog polja.  

Upravo su fosili ranije navedenih manjih dijelova cijelog ploda ili grozda nipe, tijekom istraživanja čitlučkih sedimenata od strane autora, otkriveni na jednoj maloj površini  livade neposredno s lijeve(zapadne) strane ceste na izlazu iz Tepčića  prema Dobrom Selu, i to unutar specifičnih izledom lako zamjetljivih svjetložućkastih mekših laporovitijih stijena. Puno ovakvih stijena u kojima ima fosila plodova palmi ali i fosila školjki i puževa, složeno je unutar velikog suhozida ili duvara koji je s južne strane navedene livade. Za ovako možemo reći vrlo malu površinu lokaliteta pronađeno je mnogo plodova među kojima se posebno ističe pronađeni nipin plod u obliku srca dužine oko 8,5 cm.  Vrlo slični i brojni fosili gotovo izgledom istih plodova nipa palme pronađeni su eocenskim sedimentima u blizini Londona po čemu je to nalazište fosila danas svjetski poznato. No, prema autoru dostupnim saznanjima, iako brojni u Engleskoj, ovakvi eocenski fosili – plodova nipa palmi osim Engleske pronađeni su tek na nekoliko mjesta u Europi i to s par ili jednim primjerkom fosila, što ovom nalazištu iznad Tepčića daje izniman paleontološki značaj. Značaj nalazišta je time veći jer je on tek djelomično istražen i već je zapaženo kako se na vrlo malom dijelu površine u specifičnim laporovito-pjeskovitim stijenama nalazi pravo obilje fosilnih plodova ovih indokineskih vodenih palmi. Nadalje, osim brojnih fosila plodova palmi, u neposrednoj njihovoj blizini otkriveni su fosilizirani kristalizirani dijelovi velikih stabala iz tog vremena. Pri tome je otkriven jedan komad fosilnog debla s fino vidljivim godovima a cijela su se debla, logično nakon dugo vremena više od 40 milijuna godina, potpuno kristalizirala. Na dijelu prostora između livade s plodovima nipe i makadamskog puta što se odvaja zapadno od ceste Dobro Selo-Tepčići, nalaze se tanki proslojci konglomerata u kojem se nalaze fino zaobljene valutice raznih stijena među kojima su i mnoge vrste metamorfnih i magmatskih stijena koje se danas nalaze tek sjevernije od sela Potoci i Bijelog polja. Ako su stijene s ovim valuticama stare oko 40-i nešto milijuna godina možemo postaviti pitanje: na koji način su stijene koje danas nalazimo tek u kanjonu Drežnice i kod Jablanice - dospjele ovamo ? Po vlastitoj prosudbi - jedini mogući odgovor na to pitanje jest da ih je donijela rijeka koja je tekla iz tog područja. A s malom varijacijom u položaju toka, danas takav smjer ima rijeka Neretva, pa stoga bi smo mogli slobodno ovu pradavnu rijeku nazvati pretkom Neretve ili pra-Neretvom.  Uz fosilna stabla i plodove palmi u istim ovim stijenama su nađene vrste školjki - gigantske oštrige, unio, trapezijumi itd. koje su upravo karakteristične za područja ušća rijeka i estuarija u dodiru s morem. Kako su idući jugozapadnije u istim serijama tj.slojevima stijena na području Gradnića i Paoče pronađeni brojni fosili pravi morski oblika faune: koralji, ježinci, školjke, puževi itd.možemo pretpostaviti kako se upravo na prostoru Tepčića prostirao jedan izduženi estuarij u koji se iz smjera Mostar ulijevala rijeka ili možda pritoka rijeke pra-Neretve. 


Slika 18. Školjka Unio - jasan indikator da je ovuda tekla rijeka. 


Slika 19. Školjka Trapezium - školjka koja je živjela uz velike oštrige, često pričvršćena uz njih. 

Slika 20. Još jedan Trapezium. 

Slika 21. Školjka Tellina , školjka iz muljevitog plićaka u estuariju.  

Slika 22. Puž najvjerojatnije rod Cerithium s fino uočljivim valovitim spiralnim linijama ukrasa na kućici. 

Slika 23. Najveći pronađeni fosil na čitavom širem području - gigantska jako okamenjena oštriga s dužinom preko 65cm. 

Slika 24. Ista oštriga - pogled na dimenziju primjerka (dužina čekića je oko 28cm). 

Slika 25. Današnji pogled prema selu Tepčići u smjeru sjeveroistoka. 

Slika 26. Isti pogled, na isto mjesto- ali prije nešto više od 40 milijuna godina, kada se ovdje ulijevala praNeretva a klima je bila tropsko-suptropska (photo-obrada - G.G.).