ARHEOLOGIJA; otkriveni ilirski gradovi u Brotnju

ILIRSKA NASELJA_GRADOVI,UTVRDE I BEDEMI -na području Čitluka i Međugorja;

Arheologija pored geologije nesumnjivo čini znanstvenu disciplinu koja kao i u cijeloj Hercegovini tako i u Brotnju,tj.području Čitluka nosi najveći potencijal za nova otkrića i saznanja. Ovo se sa sigurnošću može reći jer je sad tj.danas svakome onom koji želi saznat moguć, vrlo jednostavno putem odlaska na googleearth ili googlemaps,  uvid i prepoznavanje vrlo vrlo brojnih prapovijesnih ilirskih gradina i gomila i njihov točan položaj. Takvo prepoznavanje, nadalje, korelacijom s još boljim visokorezolucijskim avio tj.ortofoto snimcima, te odlaskom na samu lokaciju - može pružiti bilo kojem arheologu ili amateru izniman osjećaj otkrića i spoznaje o našoj izravnoj dalekoj povijesti i o našim mogućim izravnim dalekim precima. Zbog čega 'izravni preci' ? - Pa upravo zbog toga jer se na novim modernim satelitskim i aviosnimcima kristalno jasno vidi da su Iliri u jako velikom broju naseljavali ovaj prostor sa skoro nešto manjim brojem stanovnika po km2 negoli danas. To se lako može izračunati prostim zbrojem broja gomila i broja gradina, te ako se još uključe neistraženi ostaci u prostorima između vidljivih i poznatih gradina, onda postaje jasno da je broj stanovnika u vremenu nekoliko stoljeća prije Krista bio začuđujuće velik na ovom području. Pri ovom je potrebito naglasiti da je glavna razlika u smještaju populacije danas i u ilirsko vrijeme ta da su iliri mnogo gušće naseljavali krške i brdske dijelove Brotnja, dok su najizvjesnije izbjegavali za život područja nizine ili polja- koja su pak danas mnogo više naseljenija (npr.naselja Čitluk i Međugorje nalaze se na poljima i nizinskom dijelu). Da ovakve pretpostavke ne ostanu samo na ovim riječima i tekstu u nastavku se kao dokazi predočavaju snimci (dosadasnjih) otkrivenih ilirskih gradina, tj.naselja i to samo na području Brotnja ( općine Čitluk).

Sl.1. Avio/ortofoto snimak - pogled iz-višeg na prostor Ilijine gradine u Donjem Malom Ograđeniku.

Sl.1a. Pogled iz-bližeg na Ilijinu gradinu - ( ovalan, cikličan ili prstenast oblik s dosta debelim bedemom - promjer oko 45,50m )

Sl.2. Pogled iz-bližeg na (dosad nepoznatu) gradinu (ili mozda rimski logor?) u Gornjem Malom Ograđeniku ( zapaža se specifičan obrubljen L oblik utvrde ).

Sl.2a. Pogled iz-višeg na prethodni arheološki lokalitet.

Sl.3. Pogled iz-višeg na veliku gradinu Žuželj iznad sela Miletina i Međugorja (obrisi ove možda najznačajnije i najstrateškije gradine u široj regiji lako su vidljivi i od prostora iza međugorske crkve oko vanjskog Oltara).

Sl.3a. Pogled iz-bližeg na prethodnu gradinu  ( pravokutan, skoro kvadratan zatvoreni oblik bedema s dvostrukim bedemom prema jugoistoku i r.Neretvi -vjerojatno iz razloga vizualne kontrole prema Rimljanima ili plemenu Daorsa koji su mogli doći iz tog smjera, promjer gradine 70-80 m).

Sl.4. Pogled na gradinu zapadno od sela Miletina ( također zatvoren prstenasti oblik s dvostrukim bedemom ).

Sl.5. Pogled na gradinu kod sela Šurmanci na brdu Zoljevac ( ovo je zasad dimenzijama najveća otkrivena gradina tj.ilirska utvrda u Brotnju - promjer je čak i do 100 m i veći, što se može vidjeti na slici usporedbom s veličinama kuća u donjem lijevom dijelu slike). 

Sl.6. Pogled na gradinu kod sela Vidovići istočno od Čitluka ( ponovno zatvoren prstenasti oblik bedema).

Sl.7. Pogled na gradinu zapadno od sela Služanj ( zatvoren gotovo kružan prstenasti oblik ).

Sl.8. Pogled na gradinu južno od sela Odaci ( približeno - vidljiv ovalan zatvoreni oblik bedema sa središnjom osmatračnicom ).

Sl.8a. Pogled izdaljeg na istu gradinu ( specifičnost ove gradine ogleda se u tome da je građena u šumskom dijelu terena bez puno vapnenačkog krša koji je pak malo sjevernije od nje ).

Sl.9. Pogled na gradinu u selu Blatnica istočno od škole ( gradina ima specifičan cikličan zatvoreni oblik s dva humka ili osmatračnice na istočnoj i na zapadnoj strani ).

Sl.10. Pogled na gradinu u iznad sela Gradnići ( gradina je vrlo masivna s potkovičastim oblikom ).

Sl.11. Pogled na gradinu na zap.rubu brda Greda iznad Čitluka ( gradina ima još neistražen masivni humak okružen dugim tankim bedemom ).

Sl.12. Pogled na gradinu u iznad sela Gornji Hamzići ( ova gradina nije još istražena, ali kao što se vidi ima potkovičast oblik sličan onoj u Gradnićima).

Sl.13. Satelitski snimak područja između Krehin Gradca i Blizanaca na kojem je iznimno mnogo gomila, bilo većih bilo manjih dimenzija ).

Sl.14. Satelitski snimak južno od Međugorja prema zapadu s vidljivim pojedinim gradinama i njihovim prostornim odnosom ).