OTVOREN LOV NA DINOSAURE U HERCEGOVINI: otisci dinosaura u zapadnoj Hercegovini

NALAZIŠTA DINOSAURA U HERCEGOVINI +

UPUTE ZA SVE LOVCE NA DINOSAURE 

Hercegovina , a i Bosna, s obzirom na vrste stijena kakve ima, posve sigurno predstavlja područje na kojem je moguće pronalaziti fosile dinosaura, što na ovim prostorima otvara jednu posve novu sezonu lova za sve ''lovce na dinosaure'' i one koji to žele biti. U ovom slučaju radi se o ''lovu'' tj.traženju, zapažanju ili snimanju - ne samih dinosaura, niti njihovih kostiju - već - njihovih tragova ili otisaka, čija su nalazišta u Hercegovini otkrivena još prije dvije god. (2010) i predstavljaju najvjerojatnija 1.otkrića dinosaura u BiH. Riječ je o 4 lokaliteta u zapadnoj Hercegovini na području općina Čitluk, Široki Brijeg i Ljubuški, a slike jednog dijela sveukupno zapaženih tragova dinosaura ili dinosaurolikih tragova prikazuju se u nastavku posta, iza čega slijedi kratki savjetnik za način pronalaženja tragova dinosaura na ovim područjima.

Karta položaja lokaliteta s lošije očuvanim tragovima dinosaura

Na osnovu izgleda samih utisnutih formi, te na osnovu diskusije sa stručnjacima paleontolozima iz Hrvatske i Italije ove fosilni tragovi se mogu okarakterizirati kao loše sačuvani tragovi čija morfologija ukazuje na vrlo izvjesni njihov postanak hodom manjih vrsta dinosaura koji su vjerojatno živjeli na otocima u tadašnjem krednom plitkom moru zvanom Tethys. 

LOKALITET CERNO - Aktivni kamenolom krednog vapnenca na kojem je 2010.god.pronađeno i snimljeno 19 do 20 formi - najvjerojatnije tragova manjih patuljastih 4-nožnih dinosaura biljojeda. Ploha s otkrivenim otiscima je nažalost aktivnošću u kamenolomu uništena ali je ostala zabilježena bogata fotodokumentacija :

Ploha u kamenolomu s ozačenim utisnutim tragovima

Struktura valnih riplova na površini sloja

Otisak s oblikom 4-ili 5-prstog stopala

Slike gore: ovalni otisci 

Označena ploha u kamenolomu s otiscima dinosaura koja je sad nepostojeća jer je srušena

Duga iznad kamenoloma i brda Križevac kod Međugorja (pogled prema JI)

LOKALITET MOSTARSKA VRATA - Stari napušteni kamenolom krednog dolomita s otkrivenih 10-ak  trokrakih tj.troprstih tragova najvjerojatnije od nekog malog dinosaura 2-nožnog mesojeda:

Ploha s označenim otkrivenim otiscima (svjetloplavi okvir-otisci otkriveni 2010.-ružičasti okvir-otisci otkriveni 2011.god.)

Pojedine označene forme- gornja dva otiska imaju izražen troprsti, trokraki ili tzv.tridaktilni oblik.

Slike gore: otisci s jasno vidljivim troprstim oblikom.

Zadnji 2011.god.otkriveni otisci malo lošije očuvani i utisnuti, ali s jasnim položajem u stazi (nizu) s približno istim razmakom (oko 45 cm) između svakog otiska.

Pogled iz donjeg smjera od najuudubljenijeg otiska u pravcu staze.

Srednji trag iz niza s jasnim tridaktilnim (troprstim) oblikom.

LOKALITET PRIVALJ - zasjek iza jedne obiteljske kuće gdje je na nagnutim ravnim slojevima krednog vapnenca na dva bočna različita sloja 2010.otkriveno više od 10-ak tragova od sličnih kao i na lokalitetu Cerno malih tzv.patuljastih 4-nožnih dinosaura biljojeda:

Tri slike gore: Otisci s vrlo sličnom morfologijom.

Slike gore: ovalni tragovi na jednom dijelu sloja. 

Stromatolitna laminacija (struktura) u presjeku sloja.

Slike gore: Drugi sloj s nekoliko ovalnih udubljenih otisaka smještenih u nizu. Na plohi se jasno uočavaju pukotine isušivanja. 

Najudubljeniji  otisak - 1.na desnoj strani sloja na prethodnim slikama.

Jasno vidljiv fino zaobljen plitko utisnuti trag.

Još jedan pogled na najuutisnutiji trag s desnog kraja staze.

LOKALITET TRN: Ovdje se s lijeve strane rijeke Ugravače na blagoj padini nalazi mala vapnenačko-dolomitna ploha (sloj) kredne starosti s jasno vidljivim pukotinama isušivanja i nekoliko utisnutih tragova koji   bi mogli imati karakter tragova dinosaura:

SAVJETNIK ZA PRONALAZAK OTISAKA DINOSAURA:

Dinosauri su, kao što je poznato većini, živjeli u razdoblju mezozoiku sastavljenom od epoha trijasa, jure i krede, što znači da su do danas njihovi fosili skoro pa isključivo nađeni samo u stijenama trijasa, jure i krede i u nikojima više. Za vidjeti kakve se stijene nalaze u Bosni i Hercegovini dovoljno je samo u google-slike ukucati geologija BiH ili geološka karta BiH, i vrlo brzo ćemo uvidjeti kako se u BiH nalazi upravo najviše stijena iz mezozoika, pri čemu je gotovo cijela Hercegovina građena od krednih stijena u obliku vapnenaca i dolomita.

Vapnence (krečnjake) većina ljudi lako prepozna i to su većinom sivo bjelkaste tvrde stijene krša koje mogu ponekad biti slojevite. Dolomite je već malo teže prepoznati jer po strukturi malo sliče i na laporovite vapnence koji nisu mezozojske starosti, no možda najpogodniji znak prepoznavanja dolomita je njihov brašnast izgled i bjelkasto-siva boja, dok su lapori i laporoviti vapnenci tamno sive, smeđe i modre boje. Onaj tko je god prolazio obilaznicom Širokog Brijega može znati da su one bjelkasto-brašnaste rahle stijene u zasjeku magistralne obilaznice na dionici ispod Mepasa upravo dolomiti -kredne starosti. Vrlo slični ovima većinom kredni, manjim dijelom trijaski, dolomiti nalaze se u starim malim kamenolomima u Mostarskim vratima kad se od Ceranskog pravca skrene prema Lipnu, zatim sa sjeverne strane puta Tihaljina-Drinovci, te kod Ružića u starim manjim kamenolomima, ili u kamenolomima u selu Podbor kod Rame gdje su dolomiti iz srednjeg trijasa itd. Kako vidimo da su kredni vapnenci i dolomiti najviše prisutni u Hercegovini, među njima su najviše zanimljivi oni vapnenci koji su slojeviti i dolomiti radi čega su i opisani. Zanimljivi su upravo zbog toga jer je najveća mogućnost pronalaska fosilnih otisaka dinosaura u njima. Ako takvi ravni slojevi vapnenca ili dolomita, ukoliko su kredne, jurske, ili trijaske starosti, sadrže neke od struktura: pukotine isušivanja, valne riplove ili stromatolitnu laminaciju, onda bi se na takvim slojevima mogli pronaći otisci dinosaura koji su najčešće malo ili više utisnuti (udubljeni) s blago zaobljenim rubovima u ovalnom obliku, ili pak u obliku troprstog otiska s većim srednjim utisnućem prsta.

Tko je to u najvećoj mogućnosti otkriti otiske dinosaura ili biti lovac na dinosaure? Uz geologe ili paleontologe, to su u 1.redu osobe koje rade u kamenolomima vapnenaca ili dolomita, građevinari koji grade ceste u krškim predjelima, planinari, biciklisti, kao i svi oni ljubitelji hodanja kroz prirodu posebice kroz krške kamene predjele. A kako i na koji način vizualno prepoznati tipove stijena i moguće otiske dinosaura na stijenama prikazuje se u slijedećem grafičkom prilogu.