OTVOREN LOV NA DINOSAURE U HERCEGOVINI: otisci dinosaura u zapadnoj Hercegovini

NALAZIŠTA DINOSAURA U HERCEGOVINI +

UPUTE ZA SVE LOVCE NA DINOSAURE 

Hercegovina , a i Bosna, s obzirom na vrste stijena kakve ima, posve sigurno predstavlja područje na kojem je moguće pronalaziti fosile dinosaura, što na ovim prostorima otvara jednu posve novu sezonu lova za sve ''lovce na dinosaure'' i one koji to žele biti. U ovom slučaju radi se o ''lovu'' tj.traženju, zapažanju ili snimanju - ne samih dinosaura, niti njihovih kostiju - već - njihovih tragova ili otisaka, čija su nalazišta u Hercegovini otkrivena još prije dvije god. (2010) i predstavljaju najvjerojatnija 1.otkrića dinosaura u BiH. Riječ je o 4 lokaliteta u zapadnoj Hercegovini na području općina Čitluk, Široki Brijeg i Ljubuški, a slike jednog dijela sveukupno zapaženih tragova dinosaura ili dinosaurolikih tragova prikazuju se u nastavku posta, iza čega slijedi kratki savjetnik za način pronalaženja tragova dinosaura na ovim područjima.

Karta položaja lokaliteta s lošije očuvanim tragovima dinosaura

Na osnovu izgleda samih utisnutih formi, te na osnovu diskusije sa stručnjacima paleontolozima iz Hrvatske i Italije ove fosilni tragovi se mogu okarakterizirati kao loše sačuvani tragovi čija morfologija ukazuje na vrlo izvjesni njihov postanak hodom manjih vrsta dinosaura koji su vjerojatno živjeli na otocima u tadašnjem krednom plitkom moru zvanom Tethys. 

LOKALITET CERNO - Aktivni kamenolom krednog vapnenca na kojem je 2010.god.pronađeno i snimljeno 19 do 20 formi - najvjerojatnije tragova manjih patuljastih 4-nožnih dinosaura biljojeda. Ploha s otkrivenim otiscima je nažalost aktivnošću u kamenolomu uništena ali je ostala zabilježena bogata fotodokumentacija :

Ploha u kamenolomu s ozačenim utisnutim tragovima

Struktura valnih riplova na površini sloja

Otisak s oblikom 4-ili 5-prstog stopala

Slike gore: ovalni otisci 

Označena ploha u kamenolomu s otiscima dinosaura koja je sad nepostojeća jer je srušena

Duga iznad kamenoloma i brda Križevac kod Međugorja (pogled prema JI)

LOKALITET MOSTARSKA VRATA - Stari napušteni kamenolom krednog dolomita s otkrivenih 10-ak  trokrakih tj.troprstih tragova najvjerojatnije od nekog malog dinosaura 2-nožnog mesojeda:

Ploha s označenim otkrivenim otiscima (svjetloplavi okvir-otisci otkriveni 2010.-ružičasti okvir-otisci otkriveni 2011.god.)

Pojedine označene forme- gornja dva otiska imaju izražen troprsti, trokraki ili tzv.tridaktilni oblik.

Slike gore: otisci s jasno vidljivim troprstim oblikom.

Zadnji 2011.god.otkriveni otisci malo lošije očuvani i utisnuti, ali s jasnim položajem u stazi (nizu) s približno istim razmakom (oko 45 cm) između svakog otiska.

Pogled iz donjeg smjera od najuudubljenijeg otiska u pravcu staze.

Srednji trag iz niza s jasnim tridaktilnim (troprstim) oblikom.

LOKALITET PRIVALJ - zasjek iza jedne obiteljske kuće gdje je na nagnutim ravnim slojevima krednog vapnenca na dva bočna različita sloja 2010.otkriveno više od 10-ak tragova od sličnih kao i na lokalitetu Cerno malih tzv.patuljastih 4-nožnih dinosaura biljojeda:

Tri slike gore: Otisci s vrlo sličnom morfologijom.

Slike gore: ovalni tragovi na jednom dijelu sloja. 

Stromatolitna laminacija (struktura) u presjeku sloja.

Slike gore: Drugi sloj s nekoliko ovalnih udubljenih otisaka smještenih u nizu. Na plohi se jasno uočavaju pukotine isušivanja. 

Najudubljeniji  otisak - 1.na desnoj strani sloja na prethodnim slikama.

Jasno vidljiv fino zaobljen plitko utisnuti trag.

Još jedan pogled na najuutisnutiji trag s desnog kraja staze.

LOKALITET TRN: Ovdje se s lijeve strane rijeke Ugravače na blagoj padini nalazi mala vapnenačko-dolomitna ploha (sloj) kredne starosti s jasno vidljivim pukotinama isušivanja i nekoliko utisnutih tragova koji   bi mogli imati karakter tragova dinosaura:

SAVJETNIK ZA PRONALAZAK OTISAKA DINOSAURA:

Dinosauri su, kao što je poznato većini, živjeli u razdoblju mezozoiku sastavljenom od epoha trijasa, jure i krede, što znači da su do danas njihovi fosili skoro pa isključivo nađeni samo u stijenama trijasa, jure i krede i u nikojima više. Za vidjeti kakve se stijene nalaze u Bosni i Hercegovini dovoljno je samo u google-slike ukucati geologija BiH ili geološka karta BiH, i vrlo brzo ćemo uvidjeti kako se u BiH nalazi upravo najviše stijena iz mezozoika, pri čemu je gotovo cijela Hercegovina građena od krednih stijena u obliku vapnenaca i dolomita.

Vapnence (krečnjake) većina ljudi lako prepozna i to su većinom sivo bjelkaste tvrde stijene krša koje mogu ponekad biti slojevite. Dolomite je već malo teže prepoznati jer po strukturi malo sliče i na laporovite vapnence koji nisu mezozojske starosti, no možda najpogodniji znak prepoznavanja dolomita je njihov brašnast izgled i bjelkasto-siva boja, dok su lapori i laporoviti vapnenci tamno sive, smeđe i modre boje. Onaj tko je god prolazio obilaznicom Širokog Brijega može znati da su one bjelkasto-brašnaste rahle stijene u zasjeku magistralne obilaznice na dionici ispod Mepasa upravo dolomiti -kredne starosti. Vrlo slični ovima većinom kredni, manjim dijelom trijaski, dolomiti nalaze se u starim malim kamenolomima u Mostarskim vratima kad se od Ceranskog pravca skrene prema Lipnu, zatim sa sjeverne strane puta Tihaljina-Drinovci, te kod Ružića u starim manjim kamenolomima, ili u kamenolomima u selu Podbor kod Rame gdje su dolomiti iz srednjeg trijasa itd. Kako vidimo da su kredni vapnenci i dolomiti najviše prisutni u Hercegovini, među njima su najviše zanimljivi oni vapnenci koji su slojeviti i dolomiti radi čega su i opisani. Zanimljivi su upravo zbog toga jer je najveća mogućnost pronalaska fosilnih otisaka dinosaura u njima. Ako takvi ravni slojevi vapnenca ili dolomita, ukoliko su kredne, jurske, ili trijaske starosti, sadrže neke od struktura: pukotine isušivanja, valne riplove ili stromatolitnu laminaciju, onda bi se na takvim slojevima mogli pronaći otisci dinosaura koji su najčešće malo ili više utisnuti (udubljeni) s blago zaobljenim rubovima u ovalnom obliku, ili pak u obliku troprstog otiska s većim srednjim utisnućem prsta.

Tko je to u najvećoj mogućnosti otkriti otiske dinosaura ili biti lovac na dinosaure? Uz geologe ili paleontologe, to su u 1.redu osobe koje rade u kamenolomima vapnenaca ili dolomita, građevinari koji grade ceste u krškim predjelima, planinari, biciklisti, kao i svi oni ljubitelji hodanja kroz prirodu posebice kroz krške kamene predjele. A kako i na koji način vizualno prepoznati tipove stijena i moguće otiske dinosaura na stijenama prikazuje se u slijedećem grafičkom prilogu.

OTKRIĆE UŠĆA RIJEKE STARE PREKO 40 MIL.GOD.S FOSILIMA STABALA I PLODOVA PALMI U TEPČIĆIMA

U TEPČIĆIMA BILO UŠĆE RIJEKE STARE 45-40MIL.GOD.U KOJEM SU RASLE BROJNE PALME NIPA, (Nipadites) I OSTALA TROPSKA IZUMRLA DRVEĆA;

Da je šire područje Čitluka odnosno regija Brotnjo vrlo plodan kraj, to je većini nas poznato, no poznato isključivo po plodovima možda najpoznatije biljke na svijetu Vitis vinifera ili svima nama dobro poznate vinove loze. Osim ove današnje plodnosti broćanskih vinograda, nedavno je otkriven dokaz da je ovo bio plodan kraj i  prije 40 i nešto milijuna godina u prošlosti u vremenu srednjeg eocena. I što je još zanimljivije plodonosne biljke nisu bili trsovi vinove loze već brojne palme – i to palme poznatije pod nazivom Nipa. Ove vrste palmi spadaju u familiju Arecaceae, čiji je danas  rod Nipa ili Nypa prisutan samo s jednom živućom vrstom Nipa fruticans. Vrsta  Nipa fruticans danas raste jedino u području jugoistočne Azije od Indije, Burme, Tajlanda, Filipina do pacifičkih otočja između sjeverozapadne Australije i Malezije, gdje je poznata  i pod nazivima vodeni kokos ili vijetnamska močvarna palma. Pri tome stabla nipa palmi rastu uglavnom uz ušća mirnih rijeka te u mirnim zaljevima i estuarijima. Ovo je i jedina palma koja predstavlja bitan čimbenik tzv.mangrove vegetacije koja nam je poznata po donjim dijelovima stabala i korijenja koja su dijelomično pod vodom a dijelomično iznad vode.  Kad gledamo nipa palme možemo uvidjeti kako su one izuzetno važne biljke u zemljama jugoistočne Azije, i to puno puno važnije negoli je u nas i za nas npr.vinova loza. Popis svrhe korištenja gotovo svakog dijela stabala nipa palmi je vrlo velik, radi čega se danas u tim zemljama ove palme i plantažno uzgajaju. Među najbitnijim osnovnim  svrhama upotrebe mogu se navesti ; korištenje listova palmi u izgradnji krovova i zidova kuća, u izradi nadstrešnica, korpi, namještaja itd., kao i korištenje plodova i drugih dijelova biljke u prehrani i medicinskim svrhama i brojne druge svrhe, na osnovu čega bi život tamošnjem stanovništvu bez nipa palmi bio gotovo nezamisliv.   Vrlo zanimljiva slučajnost ogleda se u tome da se iz plodova nipa, čiji su upravo fosili nađeni kod  sela Tepčići, spravlja naširoko poznati nipin ocat.  Plodovi nipe su jestivi zbog čega se i u mnoge prehrambene svrhe koriste, pri čemu su tijekom dozrijevanja smješteni u jedan izgledom poveći grozd unutar kojeg su manji dijelovi veličine od 5 do 8 cm srasli. 

Slika 1. Nalazište fosilnih plodova palme Nipa - Nipadites.

 Slika 2. Izvađeni fosilni plod netom nakon otkrića.

 Slika 3. Izvađeni fosilni plod netom nakon otkrića. 

 Slika 4. Tri pronađena fosilizirana ploda nipa palmi.

 Slika 5. Tri pronađena fosilizirana ploda nipa palmi (plodovi okrenuti s druge strane).  

 Slika 6. Jedinstveni fosilni otisak ploda nipe s fino vidljivom strukturom ploda. 

 Slika 7. Još jedan otisak ploda.  

 Slika 8. Ostalih 6 nađenih plodova nipa palmi.

 Slika 9. Zadnji pronađeni najbolje očuvani plod nipe u obliku srca. 

 Slika 10. Srcoliki palmin plod

 Slika 11. Isti plod s mjerilom - dužina = oko 8,5 cm. 

Slika 12. Isti plod - okrenut s druge strane.

Slika 13. Fosilizirano-kristalizirani dio velikog izumrlog drveta koje je raslo uz ušće ove prarijeke.  

Slika 14. Isti fosil.  

Slika 15. Isti fosil - pogled na fino vidljive i kristalizirane godove.  

Slika 16. Konglomerat - nastao 40-milijunsko-dugogodišnjim stvrdnjavanjem šljunka kojeg je taložila pra-Neretva ili neka njena pritoka.

Slika 17. Tanka leća u sedimentu s vidljivim valuticama šljunka od metamorfnih i magmatskih vrsta stijena koji grade brda tek iznad Bijelog polja.  

Upravo su fosili ranije navedenih manjih dijelova cijelog ploda ili grozda nipe, tijekom istraživanja čitlučkih sedimenata od strane autora, otkriveni na jednoj maloj površini  livade neposredno s lijeve(zapadne) strane ceste na izlazu iz Tepčića  prema Dobrom Selu, i to unutar specifičnih izledom lako zamjetljivih svjetložućkastih mekših laporovitijih stijena. Puno ovakvih stijena u kojima ima fosila plodova palmi ali i fosila školjki i puževa, složeno je unutar velikog suhozida ili duvara koji je s južne strane navedene livade. Za ovako možemo reći vrlo malu površinu lokaliteta pronađeno je mnogo plodova među kojima se posebno ističe pronađeni nipin plod u obliku srca dužine oko 8,5 cm.  Vrlo slični i brojni fosili gotovo izgledom istih plodova nipa palme pronađeni su eocenskim sedimentima u blizini Londona po čemu je to nalazište fosila danas svjetski poznato. No, prema autoru dostupnim saznanjima, iako brojni u Engleskoj, ovakvi eocenski fosili – plodova nipa palmi osim Engleske pronađeni su tek na nekoliko mjesta u Europi i to s par ili jednim primjerkom fosila, što ovom nalazištu iznad Tepčića daje izniman paleontološki značaj. Značaj nalazišta je time veći jer je on tek djelomično istražen i već je zapaženo kako se na vrlo malom dijelu površine u specifičnim laporovito-pjeskovitim stijenama nalazi pravo obilje fosilnih plodova ovih indokineskih vodenih palmi. Nadalje, osim brojnih fosila plodova palmi, u neposrednoj njihovoj blizini otkriveni su fosilizirani kristalizirani dijelovi velikih stabala iz tog vremena. Pri tome je otkriven jedan komad fosilnog debla s fino vidljivim godovima a cijela su se debla, logično nakon dugo vremena više od 40 milijuna godina, potpuno kristalizirala. Na dijelu prostora između livade s plodovima nipe i makadamskog puta što se odvaja zapadno od ceste Dobro Selo-Tepčići, nalaze se tanki proslojci konglomerata u kojem se nalaze fino zaobljene valutice raznih stijena među kojima su i mnoge vrste metamorfnih i magmatskih stijena koje se danas nalaze tek sjevernije od sela Potoci i Bijelog polja. Ako su stijene s ovim valuticama stare oko 40-i nešto milijuna godina možemo postaviti pitanje: na koji način su stijene koje danas nalazimo tek u kanjonu Drežnice i kod Jablanice - dospjele ovamo ? Po vlastitoj prosudbi - jedini mogući odgovor na to pitanje jest da ih je donijela rijeka koja je tekla iz tog područja. A s malom varijacijom u položaju toka, danas takav smjer ima rijeka Neretva, pa stoga bi smo mogli slobodno ovu pradavnu rijeku nazvati pretkom Neretve ili pra-Neretvom.  Uz fosilna stabla i plodove palmi u istim ovim stijenama su nađene vrste školjki - gigantske oštrige, unio, trapezijumi itd. koje su upravo karakteristične za područja ušća rijeka i estuarija u dodiru s morem. Kako su idući jugozapadnije u istim serijama tj.slojevima stijena na području Gradnića i Paoče pronađeni brojni fosili pravi morski oblika faune: koralji, ježinci, školjke, puževi itd.možemo pretpostaviti kako se upravo na prostoru Tepčića prostirao jedan izduženi estuarij u koji se iz smjera Mostar ulijevala rijeka ili možda pritoka rijeke pra-Neretve. 

Slika 18. Školjka Unio - jasan indikator da je ovuda tekla rijeka. 

Slika 19. Školjka Trapezium - školjka koja je živjela uz velike oštrige, često pričvršćena uz njih. 

Slika 20. Još jedan Trapezium. 

Slika 21. Školjka Tellina , školjka iz muljevitog plićaka u estuariju.  

Slika 22. Puž najvjerojatnije rod Cerithium s fino uočljivim valovitim spiralnim linijama ukrasa na kućici. 

Slika 23. Najveći pronađeni fosil na čitavom širem području - gigantska jako okamenjena oštriga s dužinom preko 65cm. 

Slika 24. Ista oštriga - pogled na dimenziju primjerka (dužina čekića je oko 28cm). 

Slika 25. Današnji pogled prema selu Tepčići u smjeru sjeveroistoka. 

Slika 26. Isti pogled, na isto mjesto- ali prije nešto više od 40 milijuna godina, kada se ovdje ulijevala praNeretva a klima je bila tropsko-suptropska (photo-obrada - G.G.). 

  

FOSILI-HERCEGOVINE: BLAGA IZBIČNA

FOSILNO BLAGO IZBIČNA KOD ŠIROKOG BRIJEGA

Osim već naširoko opisanog čitlučkog područja i njegovih fosila, i mnogi, točnije brojni, dijelovi Hercegovine sadrže neke vrlo zanimljive i rijetke fosile, koji su otkriveni od strane raznih osoba tijekom zadnjih 100-injak godina. Stoga se u portalu uvodi nova rubrika tj.naslov posta-FOSILI-HERCEGOVINE u kojem će se od sada nastojati što detaljnije prikazati i upoznati sve, 'surfere' koje ova tematika zanima, sa ovim vrlo zanimljivim i ne tako poznatim fosilima iz Hercegovine. Za početak ćemo se upoznati s , mogli bi smo reći, pravim fosilnim blagom koje se krije u malom planinskom selu Izbičnu sjeverozapadno od Širokog Brijega. Prema dostupnim saznanjima (ne mora biti točno ) ovi fosili su pronađeni tijekom jedne geološke ekskurzije prije nekih 20,30 god.? ,tj.za vremena vrlo intenzivne eksploatacije i istraživanja brojnih boksitnih ležišta u široj okolici Izbična. Ovi fosili su nakon otkrića svoje mjesto našli u jednoj garaži župnog ureda u Izbičnu, gdje su se zadržali skoro sve do sadašnjih vremena. Vlastitim posjetama u par navrata (2004.i 2010.) uvjerio sam se da se ova, što je važno reći - iznimno vrijedna i važna prirodna, ne samo lokalna već i nacionalna baština, posve zapostavljena i zaboravljena. Osim ovoga važno je reći kako se radi (potvrđeno uvidom u karakter samih fosila) i o izuzetno važnim fosilima u regionalnom znanstvenom tj.paleontološkom pogledu. Stoga se u nastavku prikazuje jedan dio ovog fosilnog otkrića iz Izbična.

Slika 1. Otkriveni fosil ribe (Coelodus?) kod Izbična ( iz - Mabić,F.2008.).

Slika 2. Fosili zubi - izumrle vrste riba koštunjača ( iz - Mabić,F.2008.).

Slika 3. Veliki komad stijene (kredni vapnenac) s brojnim većim i manjim školjkama (inoceramusima?) (foto-autor 2004.).

Slika 4. Poveća školjka iz krednih vapnenaca (mogući rod Inoceramus?) (foto-autor 2004.).

Slika 5. Puž iz krednih vapnenaca - mogući rod Velates ili Capulus? (foto-autor 2004.).

Slika 6. Puž iz krednih vapnenaca - rod Natica (foto-autor 2004.).

Slika 7. Veliki puževi (vjerojatno iz fam.Nerineidae) u krednom vapnencu (foto-autor 2004.).

Fosili ovih mekušaca prikazani na slikama 3 - 7 uslikani su 2004.tijekom tadašnje posjete Izbičnu, dok su još bili vidljivo razmješteni na doduše starim drvenim policama u garaži župnog ureda. No, ono što je još zanimljivije da su ovdje prikazani fosili samo oni koji su fotografirani i nisu jedini, već su samo jedan dio sviju fosila koji se 'čuvaju' ovdje. Prema karakteru (anatomskim osobinama) vlastita pretpostavka je da su ovi fosili školjki i puževa najvjerojatnije pronađeni na nekom ili u blizini jednog od brojnih površinskih kopova južno od Izbična, a možda čak i kod Gornje Britvice - i što je još zanimljivije i bitnije - fosili su najvjerojatnije nađeni unutar krednih (gornjokrednih?) vapnenaca - što bi bilo točno da su nađeni u istim stijenama gdje i fosil ribe. A da li je fosilna riba pronađena zajedno s ovim školjkama i puževima - to tek treba saznati. U monografiji Izbična (Mabić,F.2008) se kao lokacija nalaska fosilne ribe navodi ime tj.mjesto Misirada.

Prema anatomsko-morfološkoj analizi fosilna riba iz Izbična sa velikom sigurnošću može se svrstati u mezozojski red riba Pycnodontiformes, gdje na osnovu njenog oblika postoji izvjesna mogućnost da spada u rod Coelodus. Nalaz fosilne ribe, ukoliko je nađen na lokaciji Misirada prema Mabić,F.2008.,  pripada  gornjoj kredi. Na osnovu ovog saznanja, da je riba pronađena na lokalitetu Misirada- odlučio sam se za posjet toj istoj lokaciji s ciljem geološkog uvida samog lokaliteta i što je vrlo važno - mogućeg pronalaska još sličnih ili nekih drugih oblika i vrsta fosila. Sami fosil ribe je vrlo dobro sačuvan na tipu pločastog tankouslojenog vapnenca, pa je i nakon otkrića komad takve tanke ploče s fosilom fino obrezan a sama riba lakirana bezbojnim lakom.

2.dio-POTRAGA ZA NALAZIŠTEM RIBE...- 2010:

Do lokaliteta Misirada, na kojem se inače svake godine održava Sveta misa za župljane Izbična, dolazi se jednim uskim i velikim dijelom makadamskim putem koji se odvaja od sela Gornji Crnač. Na širem području sela Gornji i Donji Crnač teren grade donjo i srednje kredni sivi dolomiti koji su mjestimično uslojeni (sl.8). Prave tanko-uslojene ili pločaste vapnence susrećemo uz navedeni put iznad sela Gornji Crnač (sl.11,12). No, daljnjim penjanjem i približavanjem Misiradi, ovi pločasti vapnenci prelaze u potpuno masivne, najvjerojatnije grebenske ili čak dubljevodne gornjokredne vapnence (sl.15). Da se na lokalitetu Misirada nalaze gornjokredni vapnenci možemo vidjeti i na geološkim kartama. Nakon ove posjete i uvida u lokalitet Misirada, ostaje opravdana sumnja da je fosil pronađen ovdje, radi vidljive činjenice da je fosil nađen u pločastim vapnencima kojih na samoj Misiradi uopće nema. Tako, ostaje daljnja zagonetka točnog lokaliteta ovog vrijednog fosilnog pronalaska, koji vrlo vjerojatno sadrži i još fosilnih ovakvih ili sličnih riba, ali ne samo riba već možda i fosila drugih mezozojskih kralješnjaka - zmija, vodenih gmazova, pa čak možda i dinosaura čije su fosilne stope već pronađene južnije u mjestu Privalj i Trn. O njima će pak biti više riječi u narednim postovima.

 

Slika 8. Uslojeni i jako borani dolomitični vapnenci istočno od sela G.Crnač prema Borku.

Slike 9 i 10.Idilični krajolik male doline zapadno od Izbična.

 

Slike 11 i 12. Pravi pločasti vapnenci na putu prema Misiradi zapadno iznad sela G.Crnač.

Slike 13 i 14. Dolazak na lokaciju Misirada - i izgled okolnog područja.

Slika 15. Tipični izgled masivnog gornjokrednog vapnenca na cijelom području Misirade.

Slike 16 i 17. Pronađeni mali napušteni kamenolom ispod niže od Misirade prema G.Crnču (stijene su gornjokredni pjeskovito laporoviti pločasti vapnenci s nepoznatim organskim -moguće biljnim fosilnim sitnim ostacima - vidi sl.20).

Slike 18 i 19. Neočekivano otkriveni izljevi bitumena (marker nafte..!?) u stijenama u gore prikazanom kamenolomu.

Slika 20. Organski (biljni?) fosilni ostaci u istim stijenama s bitumenom.

Slika 21. Velike i brojne kupine - koje rastu u blizini prikazanog kamenoloma.