PALEOBOTANY; MIDDLE EOCENE FOSSIL FLORA AND COASTAL FOREST NEAR ČITLUK

OTKRIĆE NALAZIŠTA FOSILNE FLORE EOCENSKE STAROSTI

DISCOVERY OF EOCENE FOSSIL FLORA SITES

U nekim od ranijih tekstova na ovom blogu već je bilo riječi kao i prikaza otkrivene fosilne flore iz srednjeg eocena kod Čitluka u Hercegovini. U ovom ćemo postu u cijelosti predstaviti 2 nalazišta fosilne flore kao i pronađenu floru.

U nedavnom otkriću na lokalitetu Lokvice koji se nalazi nekih 2,5 km sj.od Čitluka s desne strane prometnice od Čitluka prema Mostaru unutar velikog površinskog kopa boksitne rude otkriveni su vrlo brojni fosilizirani ostaci nekadašnjih prapovijesnih stabala i granja iz vremena srednjeg eocena ( --40ak miliona god.). U ovom otkriću posebno se ističe jedan veliki komad stijene dužine 1,80 m u kojem je, poput nekakvog fino oslikanog crteža, na ravnom dijelu stijene, ostala fosilizirana cijela nakupina raznih grana, dijelova stabljika i grančica, kao i vjerojatnih plodova. Ovaj komad stijene s ovakvim fosilnim granama i stabljikama zamijećen je bio i s veće udaljenosti da bi se dolaskom pred sami komad stijene imalo što vidjeti - fantastični mix fosilnog granja i drugih drvenastih dijelova izumrlog drveća iz srednjeg eocena (sl.2-6). No, nažalost, smještaj i položaj ovog komada stijene je takav da ga je gotovo nemoguće izvući niti pomaknuti, jer se nalazi u dnu jedne rupe s brojnim obrušenim komadima velikih stijena pri čemu su mnoge tako meke i rastresite, kao i znatan dio stijene s fosilima, koju bi svaki najmanji pomak najvjerojatnije u potpunosti razlomio. Sama stijena je zbog toga zaštićena i pokrivena najlonom da bi se spriječilo njeno daljnje rasipanje i razlamanje usljed kiša, vjetra i oluja. Mjesto u kojem je stijena užljebljena je takvo da je opasno i nesigurno i za sami ljudski prilaz k njoj, jer svaki pogrešan korak mogao bi pokrenuti manji odron, radi već rečenog prisutva brojnih vrlo mekih i rastresitih stijena. Uvid u ove fosile kao i daljnje proučavanje omogućeno je brojnim načinjenim fotografijama od strane autora koje će se prikazati u nastavku posta.

Drugi lokalitet Garišta koji je u neposrednoj blizini Lokvica mogao bi se okarakterizirati kao pravi Fossil Laggerstatten srednje-eocenske fosilne flore. Ovaj lokalitet nalazi se na području starog površinskog boksitnog kopa u Garištima koje je nekih 1,5 km zapadno od prethodnog lokaliteta. Na njemu su pak za razliku od uglavnom fosilnih granja i stabala u Lokvicama, otkriveni vrlo brojni fosili raznih listova od tada (srednji eocen) raslog raznog drveća, grmlja i nižeg bilja na ovom području. Fosili listova se nalaze skoro isključivo unutar vrlo mekih žućkastih i sivožutih lapora i laporovitih pješčenjaka gdje dolaze kao pougljenisani ostaci, zatim kao remineralizirani listovi te kao otisci listova. Cijelo ovo usko ograničeno područje moglo bi se okarakterizirati kao Fossil Lagerstatten za fosilnu floru, jer se samo ovdje nalaze ovi specifični meki žućkasto pjeskoviti sedimenti koji sadrže obilje fosilnih listova s čime se ovaj lokalitet može usporediti s nekim drugim sličnim bogatim nalazištima fosilne flore u regiji kao npr.lokalitet Promina u Dalmaciji. Posebno se treba naglasiti kako je fosilna flora ovog srednjeeocenskog kompleksa tek dijelomično istražena i obrađena. Ovakve stijene u Garištima unutar vrha površinskog kopa kao i dosada određene vrste fosilne flore u njima, kazuju da je na ovom relativno manjem dijelu okolo samog boksitnog kopa u vremenu srednjeg eocena postojalo jedno zatvoreno malo jezerce ili pak zatvorena manja laguna pored neposredne morske obale. Ovakve pretpostavke svakako će dopuniti i razjasniti daljnje istraživanje fosilne flore i fosilnih mekušaca u ovim sedimentima kao i prisutne mikroorganizme (polen, nanoplankton, foramenifere itd).

Jedan dio fosilne flore s oba ova lokaliteta je već determiniran i zasad se može reći kako je na ovom području sjeverno od Čitluka postojala razvedena morska obala, s uvalama kao i mogućim lagunskim jezercem u Garištima, a uz obalu i okolo jezera je rasla zajednica kserofilne sutropske priobalne šume u kojoj su najbrojnija bila stabla slična današnjim eukaliptusima, različite zimzelene vrste stabala i žbunja iz familije mirti (Mirtaceae), cimetovci ( Cinnamomum ), mali žbunovi roda Comtonia, vrste sutropskih smokava(Ficus), brojne palme roda Flabellaria razne druge kritosjemenjače (angiospermae) kao i golosjemenjače (gymnospermae) predstavljene priobalnim čempresima najsličnijim rodu Tetraclinis (Actinostrobus) druge vrste četinjača. Ovakav zasad određeni sastav paleovegetacije govori nam to da je prapovijesna priobalna šuma područja Čitluka u srednjem eocenu imala karakter sutropske šume navikle na izmjenu sušnijih i vlažnijih razdoblja. Što se tiče visine ove vegetacije i šume, moglo bi se reći kako je ona uglavnom bila niža tamo gdje su preovladavala niži zimzeleni grmovi ali u onim dijelovima sa stablima eukaliptusa vjerojatno je bila viša, jer danas stabla eukaliptusa dosežu visinu i do 100m. Ono što je najvažnije jest da se iz svega ovoga može izvući zaključak kakva je klima bila tada na ovom području, a ona se na osnovu ovakve fosilne flore može okarakterizirat kao sutropska klima sa izmjenom suših i vlažnijih razdoblja ali s nešto većom dominacijom sušnijeg razdoblja. Danas je takva klima prisutna u zap.Australiji, sjzap.Indiji i južnom Pakistanu, južnom Brazilu, južnoj Africi itd. Posebno je zanimljivo to da među otkrivenom fosilnom florom dolazi nekoliko oblika tj.vrsta i rodova flore ( Eucalyptus, Tetraclinis (Actinostrobus), Banksia itd) koja danas raste samo uz obale Australije i bliskim otocima kao i specifična vrsta Comptonia difformis, iz roda Comptonia koja danas raste samo u sjeveroistočnom dijelu sj.Amerike. Osim ovih ovdje navedenih oblika određeni su i neki drugi oblici iz dosad pronađene fosilne flore, a prikaz ova dva lokaliteta kao i pronađenog fosilnog bilja u njima slijedi u nastavku.

Slika 1. Položaj lokaliteta s fosilnom florom.

LOKALITET LOKVICE

Fosilna makroflora

Slika 2.

Slika 3.

Slika 4.

Slika 5.

Slika 6.

Slika 7.

Slika 8.

Slike 2 - 8. Pogled na stijenu s brojnim fosiliziranim granama i stabljikama većinom od palmi (red Palmae)-ravne stabljike ali i od nekih stabla iz familije Myrtaceae.

Slika 9. Fosilizirani dio stabla s jasno vidljivom teksturom tj.oblikom kore drveta - moguće neki rod iz familije Myrtaceae ali isto tako i iz familije Cupressaceae.

Slika 10. Fino fosilizirani listići od vrste čempresa roda Tetraclinis ili Actinostrobus.

Slika 11. Moguća ravna grana palme (lijevi dio slike) kao i druge moguće grane od nekih rodova iz familije mirti.

Slika 12.

Slika 13.

Slika 14. Stabljike i grane s mogućim ovalno-elipsastim zaobljenim plodovima kakvi su karakteristični za vrste palmi kao i one palme u mangrovim šumama.

Slika 15.

Slika 16.

Slika 17.

Slika 18.

Slika 19.

Slika 20.

Slika 21.

Slika 22. Dio stabljike s jasno vidljivom teksturom kore koja ukazuje na moguću pripadnost već navedenom rodu tetraklinisu ili je pak dio grane od neke cvjetnice iz familije Myrtaceae.

Slika 23.

Slika 24.

Slike 12 - 24. Različite fosilizirane grane, od kojih je jedan dio najvjerojatnije od palmi (ravne stabljike s uzdužnim ravnim i ravnim poprecnim linijama teksture) a drugi dio od mogućih čempresovki rodova aktinostrobus tj.tetraklinis.

Slika 25. Mogući dio velikog lista palmi.

Slika 26.

Slika 27.

Slika 28.

Slika 29.

Slike 26 - 29. Ostale različite fosilne stabljike i dijelovi stabala.

Slika 30. Listići čempresa roda Tetraclinis.

Timemachine; Rekonstrukcija izgleda područja Lokvica prije 40ak mil.god.

Slika 31. Pogled na lokalitet Lokvice od sjzap.prema jugist.

Slika 32. Mogući izgled pogleda s prethodne slike u vremenu srednjeg eocena prije neki 40ak miliona godina.

Slika 33.

Slika 34.

Slika 35.

Slika 36.

Slika 37.

Slike 33 - 27. Mogući izgled krajolika i priobalja na području Lokvica i iznad sela Gradnići u srednjem eocenu.

LOKALITET GARIŠTA

Fosilna makroflora

Slika 38. Pogled na netom otkriveni cijeloviti fosilni list moguće roda Eucalyptus (kakvi su pronađeni i u Promini u Dalmaciji), koji još i podosta sliči na vrstu Acrostichum (Chrysodium) Lanzeanum iz oligocena Katalonije u Španjolskoj ( DEPAPE & BATALLER, 1931).

Slika 39. Cassia phaseolit. ?

Slika 40. Ficus dalmatica ?

Slika 41. Daphnogene sp. ?

Slika 42. Cinnamomum sp.

Slika 43. Cassia hyperborea.

Slika 44. Banksia dillenoides.

Slika 45. Rasplodni dio biljke (cvijet, sjeme, plod) - neodređen.

Slika 46. Rasplodni dio biljke (cvijet, sjeme, plod) - neodređen.

Slika 47. Sophora sp ?.

Slika 48. Acrostichum (Chrysodium) Lanzeanum ili Eucalyptus sp.?

Slika 49. Banksia dillenoides.

Slika 50. Comptonia difformis.

Slika 51. Acrostichum (Chrysodium) Lanzeanum ili Eucalyptus sp.?

Slika 52. Acrostichum (Chrysodium) Lanzeanum ili Eucalyptus sp.?

Slika 53. Comptonia aff. difformis

Slika 54. Acrostichum (Chrysodium) Lanzeanum ili Eucalyptus sp.?

Slika 55. Pogled na lokalitet Garišta i žućkaste meke pjeskovite sedimente bogate s fosilnom florom (okviri).

Slika 56. Ficus sp ?.

Slika 57. Neki rod familije Myrtaceae ili Eucalyptus sp.?

Slika 58. Ficus sp ?.

Slika 59. Neki rod familije Myrtaceae ili Eucalyptus sp.?

Slika 60. Acrostichum (Chrysodium) Lanzeanum ili Eucalyptus sp.?

Slika 61. Neki rod familije Myrtaceae ili Eucalyptus sp.?

Slika 62. Banksia sp.

Slika 63. Comptonia difformis.

Slika 64. Banksia sp.

Slika 65. Ficus dalmatica ?.

Slika 66. Banksia sp.?

Slika 67. Rasplodni dio biljke (cvijet, sjeme, plod) - neodređen.

Slika 68. Myrtaceae ?

Slika 69. Vjerojatno dio lista palmi Flabellaria sp.

Slika 70. Dio lista palmi Flabellaria sp.

Slika 71. Banksia sp., Celastras oreophilus ?

Slika 72. Apocynophyllum plumeriaefoilium ?

Slika 73. Sophora sp. ?

Slika 74. Banskia sp, Rhamnus sp ?

Slika 75. Banksia haeringiana ?

Slika 76. Neki rod familije Myrtaceae ili Eucalyptus sp.?

Slika 77. Grančica neke četinjače (razred Coniferae) s vidljivim iglicama u gornjem lijevom dijelu slike, vjerojatno neka vrsta bora iz familije Pinaceae.