ARHEOLOGIJA: OTKRIĆE PRAPOVIJESNOG (ILIRSKOG) OPSERVATORIJA NA GREDI IZNAD ČITLUKA SA SOLARNIM SIMBOLOM SVASTIKOM

OTKRIVENO MJESTO ŠTOVANJA SUNCA PRABROTNJAKA TJ.ILIRA - s urezanom svastikom na vrhu stijene;

Da su Iliri bili gusto naseljeni u Hercegovini a time i u Brotnju pokazuju nam na stotine njihovih utvrđenih građevina tzv.gradina i na tisuće njihovih grobnih humaka tzv.gomila ili tumula. Gledajući detaljnije područje Brotnja i broćansku zaravan, npr.na Google Earth programu koji je svakome dostupan, možemo ovakvih gradina zamijetiti najmanje 12-ak, a gomile gotovo da i ne možemo izbrojiti. No, osim Ilira u Brotnju su prebivali i Rimljani pri čemu su još prije više od 110 god.pronađeni materijalni dokazi da su bili u Čerinu, Blatnici, Krehin Gradcu i Međugorju. Obilazivši okolicu iznad velike ilirske gradine točnije iznad vrha Karlovac gdje se nalaze ruševine rimske građevine, o kojoj će biti više riječi u nastavku, pronađeno je vrlo vjerojatno - kultno mjesto štovanja izlazećeg sunca - na koji su najvjerojatnije dolazili rani ljudi tijekom prapovijesti u brončanom dobu a možda čak i u neolitiku (mlađem kamenom dobu). Prilikom hodanja ovom okolicom, slučajnim neplanskim pješačenjem ili bolje rečeno skakanjem po kamenju, nekih 180-metara sjeveroistočno od same velike gomile tj.rimske građevine, na horizontu ispred relativno manjih tj.visinom nižih okršenih kamenja na tlu, došlo se do par izraženijih visokih izdanaka stijena (vapnenaca). Dolaskom na ovo mjesto već na 1.pogled upada u oči zanimljivost kako jedna stijena izrazito strši iznad ostalih, te kako ona zajedno sa zaravnjenim prostorom zapadno od nje pruža gotovo savršen pogled prema istoku i jugoistoku. Neposredno južnije od ove istaknute stršeće stijene nalazi se, u odnosu na okolni krajolik, još jedna neobična stijena koja se pak ne ističe svojom visinom i oštrinom već masivnošću i gotovo ravnom horizontalnom površinom na vrhu. Priroda je ovu stijenu oblikovala tako primamljivo da će gotovo svatko tko se nađe u njenoj njenoj blizini ili je zamijeti, poželjeti se popeti na nju. Tako je i autor uradio, a tako su i posve sigurno radili, i prvi ljudi koji su hodali ovuda. Popevši se na sam zaravnjeni vrh ove stijene malo boljim ili izoštrenijim gledanjem ravnog dna zamijećuje se jedan urezani simbol - simbol svastike. Izgled urezane svastike jasno govori kako je ovaj simbol davno urezan na ovo mjesto. Kako je riječ o urezanom simbolu svastike postoji nekoliko nepobitnih ili posve objektivnih činjenica koje idu u prilog tezi da je prostor sa ovim stijenama bio svojevrstan ilirski opservatorij gdje se štovalo sunce, posebice njegov izlazak. 1.činjenica jest sama svastika, tj.njeno značenje u ljudskom rodu. Nesumnjivo je da je velikom dijelu ljudi (koji nisu dovoljno upućeni i informirani) svastika negativan simbol kojeg odmah vežu za nacizam i znaju za svastiku samo po nacizmu. No, tko god tako misli - dobro se vara. -- Svastika , pazite ovo! - u čovječanstvu se upotrebljava već 10 tisuća godina, i ima POZITIVNO ZNAČENJE ! Još od rane povijesti tj.prapovijesti ovaj znak koristi se na gotovo svakom kontinentu. Svatko onaj tko misli da to nije tako neka samo klikne i informira se: http://en.wikipedia.org/wiki/Swastika. Za sagledavanje značenja svastike na ovom prostoru tj.na prostoru Balkana i jugoistočne Europe kroz povjesne činjenice (i one s vikipedije) uviđa se da je na ovom području svastika bila SOLARNI SIMBOL. Postoji dosta teorija o njenom izvornom značenju, no prevladava zajedničko ili općeprihvaćeno mišljenje da se radi o solarnom simbolu povezanim sa suncem pri čemu često svastika nosi i samo značenje sunca. U mnogim dijelovima svijeta gdje postoje (povjesni) nalazi svastike pokazano je kako u okviru solarnog značenja svastika ima poseban odnos prema izlazećem suncu tj.smjeru istoka. 2. činjenica jest ta da je ovo mjesto tj.ova stijena s urezanom svastikom na takvom položaju odakle se može savršeno vidjeti najraniji izlazak sunca tijekom cijele godine, jer se nalazi na zaravnjenom dijelu vrha brda Grede s blagim padom prema sjeveroistoku i istoku odakle 'puca' pogled gotovo 100-inu km daleko prema istoku i jugoistoku s vidljivim planinama rep.Srpske. 3. činjenica jest to da je ovo mjesto u neposrednoj blizini brojnih ilirskih gomila i na pola puta između, što je vrlo bitno,  dvije velike ilirske gradine od kojih je jedna zapadno a drugo jugoistočno od ovog pradavnog observatorija.  4. činjenica jest da je već zabilježen određen broj pronalazaka simbola svastike u kamenom, brončanom i željeznom dobu na području Balkana, a upravo su ovo razdoblja kad su ovdje na ovom prostoru iznad Čitluka živjeli Iliri ili Prailiri koji su i napravili sve ove gradine i gomile. Vrlo zanimljivo takvo otkriće koje, na osnovu već gore navedenih činjenica, možemo u velikoj mjeri usporediti s ovim iznad Čitluka jest otkriće urezanih svastika u stijeni, zajedno i s drugim simbolima (lov na životinje) na ulazu u jednoj pećini u  selu Lipci kod Risna u Boki Kotorskoj (Crna Gora). Ovdje urezane svastike datiraju u vrijeme oko 800 god.prije Krista (prema najnovijim tezama još starije oko 1000 god.pr.Kr.), a objašnjene su kao simbol izlazećeg sunca jer se nalaze na poziciji na stijeni koju izlazeće sunce s istoka obasjava. O značenju svastike kod Ilira u okviru čega je spomenut i nalaz svastike u Crnoj Gori kod Risna možete pročitati na stranici: http://tetoviranicovjek.bloger.hr/post/kultni-simboli-kod-ilira/16298043.aspx . Osim Ilira i Prailira iz mlađeg kamenog (neolitik), brončanog i željeznog doba, svastiku na ovim područjima koristili su i tzv.bogumili u srednjem vijeku, koji su većini nas poznati po stećcima kojih također ima na stotine po cijelom Brotnju. No kao 5.činjenica koja, po logici statističkog položaja svih ovih stećaka, eliminira bogumile kao moguće autore ove svastike, jest činjenica samog položaja ovog mjesta i ove stijene - na samom vrhu brda na izrazitom kršu pri čemu je udaljenost od najbližih srednjovjekovnih stećaka veća od 500 m, te važna činjenica da su najbliže ovom mjestu upravo navedene dvije ilirske gradine te nekoliko ilirskih gomila. Gotovo svi stećci koji postoje u Brotnju ili 99 % njih nalazi se na nižem, dolinskom području, u poljima ili pak uz rubove polje, kao i u ravnijim dijelovima s dosta plodne zemlje što zajedno sve skupa jasno pokazuje na kojim su to mjestima bogumili gradili stećke. A osim ovoga bogumili su gotovo sve svastike gdje su ih ucrtavali - ucrtavali su ih na stećcima i simbol svastike im nikada nije bio jedini već je uz svastiku bio barem još neki simbol - ili polumjesec, mač, konj, ljudi, križ itd. Sve ove objektivne činjenice vrlo jasno sugeriraju na to da je ovaj mali uzvišeni dio vrha Grede uistinu bio pradavno ili prapovijesno kultno mjesto štovanja kretanja sunca a posebice svitanja tj.izlaženja sunca.

Predio na vrhu Grede (pogled na istok)

Pogled na kultni prapovijesni opservatorij i stršeću stijenu koja markira izlazeće sunce tj.istok

Pogled na kultni prapovijesni opservatorij i stršeću stijenu koja markira izlazeće sunce tj.istok

Pogled na kultni prapovijesni opservatorij (prema istoku)

Pogled na kultni prapovijesni opservatorij (prema jugoistoku)

Pogled na kultni prapovijesni opservatorij (prema istoku)

Pogled na masivnu zaravnjenu stijenu s koje su prapovijesni ljudi promatrali izlazeće sunce

Jasno prepoznatljiv solarni simbol svastika urezan na samom vrhu ove stijene

Pogled na svastiku

Pogled na svastiku prema jugozapadu (kraci se približno podudaraju sa stranama svijeta)

Pogled sa stijene prema Međugorju i Podbrdu sa zanimljivim oblačićem

Potvrda postojanja ruševina rimske građevine na samom vrhu Karlovac nalazi se unutar, jednog za povijest Brotnja izuzetno vrijednog rada iz 1892.god. u Glasniku Zemaljskog Muzeja: http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=408682. Dakle, još prije 120 godina!, otkriveni su ostaci ove rimske građevine koja se nalazi na zapadnom istaknutom vrhu izduženog brda Greda iznad Čitluka (slike u nastavku). 

 Dijelovi članka od V.Radimskog iz 1982. u kojoj opisuje svoj obilazak zapadnog dijela Grede i Donje Blatnice (GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA 01 Apr 1892.)

Gdje se točno nalazi ova rimska građevina ? Pa ona je upravo onaj najveći vrh na Gredi koji sa ceste ispod Grede izgleda kao prirodna uzdignuta najviša kota obrasla travom, koja međutim nije nikako prirodna tvorevina, već se samo dolaskom na ovaj vrh jasno dobiva uvid da se ovdje nalazi ogromna gomila kamenja i u manjoj mjeri krovnih cigli što je sve skupa gradilo opisanu (sl.2) rimsku kuću ili logor. Popevši se na vrh ovog antičkog zdanja - dobiva se jedna spoznaja - a to je - Da je ovo najbolja točka ili vidikovac s kojeg se savršeno dobro vidi Čitluk, Služanj, Podgreda, i cijelo jugozapadno Brotnjo. Nadalje, postaje savršeno jasno da mi (brotnjaci) imamo - fantastično atraktivnu lokaciju koja, s obzirom na to da se radi o rimskoj velikoj kući, ilirskoj gradini i savršenom vidikovcu na cijelo donje Brotnjo, nije uopće adekvatno iskorištena tj.nije uopće uređena. Ovom prilikom, s ovim jasnim argumentima - šalje se apel gradskim vlastima da se ova lokacija adekvatno uredi -na način da se uredi pristupna pješačka staza do same velike gomile (rimske građevine), da se postavi par klupa i ograda na samom vrhu tj.vidikovcu - te da se postavi informativna tabla (pano) s opisom lokacije. Ako bi itko krenuo računati financijske troškove - ovog prijedloga uređenja - nesumnjivo bi se pokazalo kako su oni relativno niski odnosno dosta manji u odnosu na pojedine (brojne) stvari u koje se ulaže novac. I još je nužno navesti nepobitno opravdanje - potrebitosti uređenja ove lokacije -a to da je riječ u kulturno-povijesnoj baštini ne samo Brotnja, već i cijele Hercegovine.

Pogled na pristupnu makadamsku cestu prema sjeverozapadu koja se odvaja od vrha asfaltnog puta iznad izvora Sutivan (vidi sliku naprijed)

Mapa načina dolaska na prostor rimske građevine i opservatorija bez potrebitosti velikog penjanja (direktno s južne strane je potrebito jako strmo penjanje radi velike strmine neposredno ispod rimske građevine)

Pogled na vrh Karlovac tj.rimsku građevino prilikom dolaska putem naznačenim u prethodnoj slici

Pogled na ruševine antičke građevine prema jugu

Pogled izbliza na ruševine antičke građevine sa sjeverne strane

Pronađeni ulomak rimske keramike - najvjerojatnije dio antičkog crijepa

Pronađeni ulomak rimske keramike - najvjerojatnije dio antičkog crijepa

Savršeni pogled prema Čitluku i Međugorje s ovog vidikovca

Pogled na jugoistok

Pogled (zumiran) prema brdu Crnica 

Pogled prema centru Čitluka

Pogled prema gornjem dijelu Čitluka

Pogled prema donjem Čitluku i Bijakovićima

Pogled prema zapadu

Vrsta domaćeg kaktusa sa zrelim plodovima - vrsta koja raste u cijelom Brotnju