FOSILI-HERCEGOVINE_UVODNI DIO

Kako se i iz samog naslova ovog portala/bloga vidi - glavna tema jesu fosili - odnosno paleontoloska otkrica- i to u Hercegovini. Konacno, sad ovim uvodnim postom krecemo u predstavljanje - i to u potpunosti sa svim fotografijama, opisima lokacija nalazista i pretpostavljene/najvjerojatnije starosti svakog pojedinog znacajnijeg fosilnog primjerka. Vecina fosila koji ce se u nastavku prikazivati pripadaju autorovoj kolekciji, s brojem vecim od 2 000 primjeraka, s tim da se kolekcija i dalje nadopunjuje svakim novim otkricem. Od sveukupne kolekcije daleko su najbrojniji fosili pronađeni u široj okolici grada Čitluka, no zadnjih par godina otkrivena su neka i druga zanimljiva fosilna nalazišta u drugim hercegovačkim dijelovima. U nastavku slijedi sistematizirani prikaz sadržaja pregleda fosila pronađenih u periodu 2004. - 2011.

1. FOSILI IZ SREDNJEG EOCENA ( 48 - 40 mil.god.p.n.e.) S PODRUČJA ČITLUKA;

2. FOSILI IZ MIOCENA ( 20 - 10 mil.god.p.n.e.) S PODRUČJA MOSTARA - VIHOVIĆI;

3. FOSILI IZ MIOCENA S PODRUČJA ŠIROKOG BRIJEGA ( TRN);

4. FOSILI IZ GORNJE KREDE ( 85 - 65 mil.god.p.n.e.) S RAZNIH HERCEGOVAČKIH LOKALITETA;

5. NAJZNAČAJNIJI PRIJAŠNJI PRONAĐENI FOSILI HERCEGOVINE ( od različitih pronalazača ).

ARHEOLOGIJA; NOVA STARA OTKRICA IZ BROTNJA!

BROĆANSKO ARHEOLOSKO BLAGO; Dostupno gledanju uglavnom ljudima koji nisu iz ovog kraja!

Nedavnim doslovno -otkrivenim- brojnim starim člancima iz  Glasnika Zemaljskog Muzeja u Sarajevu, tiskanim u periodu od 1889 do 1906, došlo se do zapanjujućih saznanja (rijetkim povijesničarima poznato) o tome kakvo se arheološko blago pronašlo u tom periodu na području Brotnja. Ovi vrijedni nalazi predstavljaju IZUZETNU I NEPROCIJENJIVO VRIJEDNU ARHEOLOŠKU BAŠTINU GRADA ČITLUKA I CIJELOG BROTNJA, a otkriveni su prije više od 100-inu godina od strane naših broćanskih pradjedova (nečijih djedova) koji su zatim dani u ruke tadašnjim austrougarima koji su to blago prebacili u muzeje u Sarajevu, Splitu, Beču itd. Veliki dio tog našeg broćanskog blaga leži zapušteno u kutevima Zemaljskog Muzeja u Sarajevu, u Beču, u Kopenhagenu i dr., dok se neki vrlo vrijedni predmeti i antikviteti u Arheološkom muzeju u Splitu predstavljaju svim njihovim posjetiteljima kao dalmatinska arheološka baština. Kao dokaz ovome u nastavku će se prikazati dijelovi pojedinih brojeva vrlo vrijednog Glasnika Zemaljskog Muzeja iz Sarajeva sa pojedinim rečenicama i slikama koje prikazuju i opisuju do u detalje kako su otkriveni i što se zbilo sa pojedinim arhološkim predmetima -IZ BROTNJA.

1. BROĆANSKO BLAGO U SPLITSKOM MUZEJU;

Iz: GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, br.1897/02, str.245, 01 /04/ 1897 godina

Sl 1. Naslovna (prva) stranica članka s navodom broćanskih nalaza.

Sl 2. 10. stranica članka s poglavljem u kojem stoji navod. 

Sl 3. 11. stranica s označenim jasnim navodom porijekla arheoloških nalaza. 

Sl 4. Zadnja stranica članka.

Kao što se može vidjeti iz prikazanog teksta u slikama gore, riječ je o znatnoj količini otkrića iz brončanog doba tj. doba Ilira koji su nađeni kod Krehin Gradca. Ovi predmeti nisu uopće detaljno proučeni a s obzirom da po mjestu nalaza pripadaju baštini grada Čitluka mogli bi biti od iznimnog značaja kad bi se nanovo istražili i time otkrili neke vrijedne karakteristike načina života Ilira u Brotnju. Ono što se iz ovog može izvući jest - inicijativa i poticaj svim arheolozima s područja Brotnja ili ovog dijela Hercegovine da se načini revizija i ponovno analiziranje barem dijela ovih vrijednih nađenih predmeta. Svi oni koji se detaljnije interesiraju za  navode u ovom članku mogu pronaći cijeli članak kao i brojne druge na str:

http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=490118

2. MALI RIMSKI KIPIĆ DJEČAKA S TRUBOM NAĐEN KOD SUTIVANA;

Iz:  GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, br.1904/01, str.33, 01/ 01/ 1904 godina

Sl 2,1. Naslovna (prva) stranica članka.

Sl 2,2. Stranica članka u kojem se opisuju neka otkrića u Brotnju.

Sl 2,3.  Nastavak dijela o Brotnju s detaljnim opisom i prikazom pronađene statuete.

Sl 2,4. Nastavak opisa..

Sl 2,5. Nastavak opisa..

Sl 2,6. Zadnji dio teksta o Brotnju.

Sl 2,7. Statueta ili mali kipić iz Sutivana u Donjoj Blatnici.

Unutar ovog vrlo interesantnog i nakon više od 100 god. i dalje jednako spoznajnog teksta, jasno su opisani tadašnji nalazi u selima Brotnja, među kojima možemo izdvojiti ovaj prelijepi kipić najviše poradi toga jer se o njemu vrlo malo danas zna i piše u bilo kojim recentnijim radovima. 

3. RIMSKI PUTEVI, SPOMENICI I GRAĐEVINE U BROTNJU ( Otkrivene jednim posjetom rudarskog inspektora V.Radimskog );



Iz:  GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, br.1892/02, str.117, 01/ 04/ 1892 godine

Sl. 3.1. Naslovna stranica članka.

Sl. 3.2. 5 stranica članka s početkom opisa ispitivanja Brotnja...u nastavku su iduće stranice.... 

I na kraju, bilo tko tko je pročitao ove tekstove može doći do zaključka kakvo arheološko blago i to iz doba rimljana, sadrži područje od Čerina pa sve do Blizanaca i Tasovčića tj.područje Brotnja. Ovdje prikazan samo dio pronađenih arheoloških predmeta i lokacija za vremena austrougarske, nesumnjivo pokazuje kakav i dalje potencijal za neka nova otkrića iz rimskog života ( spomen-ploče, nakiti, novčići, krovne cigle, kipovi, stupovi itd itd.) sadrže mnoga ova već navedena kao i neka druga obližnja sela u Brotnju.   

ZOOLOGIJA; Ptice Ždralovi

ŽDRALOVI U BROTNJU ( koliko ih cijenimo? )

Sivi ždral ( Grus grus)



Kad se osvrnemo malo na sve danas živuće ptice možemo uvidjeti kako su vrste ptica velikih dimenzija oduvijek privlačile ljude i predstavljale im neki simbol. Tako je recimo i dan danas u mnogim svjetskim zemljama simbol, koji je čak prisutan i na zastavama, orao; u nekim pak zemljama kao npr. zemljama Latinske Amerike, Španjolskoj i dr. svojevrsni nacionalni dragulj čine svjetski poznata velika ptica zvana Flamenco, flamingo. U Španjolskoj se flamingosi pojavljuju periodično na jugu zemlje ali bez obzira na njihovu nestalnost, upravo i privremene pojave ovih ptica dovoljne su bile da se riječ flamenco gotovo svugdje veže za Španjolsku. Gledajući u ovom kontekstu možemo slobodno i s pravom reći kako i mi ( Hercegovina) imamo svoje flamenkose a to su nenadmašno lijepi, veliki i impresivni ždralovi. No, koliko ćemo to još dugo moći govoriti sve više postaje upitno, i to najviše zbog nas samih. Ždralovi koji dolaze u naše krajeve obično su vrste sivog ždrala ( Grus grus) mada ne moraju nužno biti. Ptice ždralovi su u biti porodica ptica iz reda ždralovki, a ima ih 15-ak vrsta diljem planete osim južne Amerike i Antartike. Njihova dužina, tj.visina može biti preko 1,20m a raspon krila čak preko 2,3 m. Ždral spada u ptice selice. Važno je istaći kako predci ovih ptica datiraju iz vremena od 54 do 37 miliona godine prije, što znači da potječu iz periode eocena. Svojim uistinu prelijepim i fascinatnim izgledom kao i pojavom u mnogim zemljama svijeta ždralovi su inspirirali brojne umjetnike, književnike, pjesnike te su se neizbrisivo urezali u mnoge kulture i mitologije. Za jedan takav primjer svakako bi trebalo napomenuti Japan u kojem je ždral, kao vrlo važna životinja u kulturi - simbol sreće i dugog života.  Ovo sve ovdje navodimo kako bi se ukazalo na vrijednost, značaj i cijenjenost ovih predivnih životinja. I sad povlačeći paralelu s tim - vidimo da se u nas ove ptice baš toliko i ne cijene i ne vrednuju. Vlastitim brojnim iskustvom čestih i neželjenih pojava lokalnog karaktera, koje uvjeren sam nisu iznimka u cijeloj Hercegovini, mišljenja sam, da trebamo na ove ptice kao rijetke živuće fosile i prave zoološke dragulje, gledati i ponašati se puno bolje nego to sad činimo. Kao neželjena lokalna pojava misli se na ' neshvatljivo ' i 'krajnje primitivno' reagiranje na način da se u trenutcima preleta ovih ptica puca na njih iz raznog automatskog oružja. Kod ove, u brojnim hercegovačkim selima, nažalost, česte pojave ispoljava se i manifestira nizak stupanj evolucije i ekološke svijesti kod svih takvih osoba koji to čine. Osim ovog, nužno se može i  postaviti pitanje -odakle tolike količine smrtonosnog oružja u kućama takvih osoba i obitelji - koje često imaju i malu djecu? Koliko je recimo pucanje na ždralove - smiješna, primitivna i vrlo naivna metoda i način, može se vidjeti po tome - što bi ta osoba učinila da recimo ubije 1-og ili više ždralova - koji naravno i normalno neće pasti pred noge toj osobi već tko zna gdje i koliko kilometara daleko. Da li će ta osoba nakon ispaljivanja hitaca u ždralove koji su u letu ići pohitati za mjestom mogućeg pada ždrala. Odgovor je sasvim očigledan. Ono što se nadovezuje na ovu čestu vrlo lošu pojavu jest moguća posljedica - posljedica da možda ždralovi više neći ni blizu nadletati iznad Brotnja, pa ih onda neće više nitko moć niti vidjeti a time niti pucati u njih. Upravo to je željeno pitanje koje se želi izvući u ovom tekstu i na ovaj način pokušati barem dijelom ukazati na štetnost pucanja u ždralove - nakon čega se jata ždralova u potpunosti cjepkaju, jedinke ždralova bivaju prestrašene i gube se u prostoru te bježe što je dalje moguće od mjesta na koje su namjeravali sletjeti. Samo doživljaj zvuka glasanja ovih ptica u letu, toliko je osebujan da čovjeka kao da ga vraća u neka predpovijesna davna vremena. Možemo zamisliti nadalje kakav bi tek doživljaj bio da nakon zvuka glasanja bivamo u mogućnosti vidjeti ili čak iz neke određene udaljenosti gledati i promatrati ove fascinante 'pra'ptice. Dosadašnje ali , na osnovu gore opisanog, sve i sve rijeđe destinacije na koje su slijetavala jata ždralova u Brotnju čine uglavnom predjeli polja između Blatnice i Čerina kao i druge manje depresije i nizine u Brotnju. Da li ćemo u skorašnje vrijeme biti svjedoci ponovnog dolaska i mogućeg slijetanja ždralova u ovaj naš kraj - to kao što se vidi - ponajviše ovisi o nama.

ARHEOLOGIJA; otkriveni ilirski gradovi u Brotnju

ILIRSKA NASELJA_GRADOVI,UTVRDE I BEDEMI -na području Čitluka i Međugorja;

Arheologija pored geologije nesumnjivo čini znanstvenu disciplinu koja kao i u cijeloj Hercegovini tako i u Brotnju,tj.području Čitluka nosi najveći potencijal za nova otkrića i saznanja. Ovo se sa sigurnošću može reći jer je sad tj.danas svakome onom koji želi saznat moguć, vrlo jednostavno putem odlaska na googleearth ili googlemaps,  uvid i prepoznavanje vrlo vrlo brojnih prapovijesnih ilirskih gradina i gomila i njihov točan položaj. Takvo prepoznavanje, nadalje, korelacijom s još boljim visokorezolucijskim avio tj.ortofoto snimcima, te odlaskom na samu lokaciju - može pružiti bilo kojem arheologu ili amateru izniman osjećaj otkrića i spoznaje o našoj izravnoj dalekoj povijesti i o našim mogućim izravnim dalekim precima. Zbog čega 'izravni preci' ? - Pa upravo zbog toga jer se na novim modernim satelitskim i aviosnimcima kristalno jasno vidi da su Iliri u jako velikom broju naseljavali ovaj prostor sa skoro nešto manjim brojem stanovnika po km2 negoli danas. To se lako može izračunati prostim zbrojem broja gomila i broja gradina, te ako se još uključe neistraženi ostaci u prostorima između vidljivih i poznatih gradina, onda postaje jasno da je broj stanovnika u vremenu nekoliko stoljeća prije Krista bio začuđujuće velik na ovom području. Pri ovom je potrebito naglasiti da je glavna razlika u smještaju populacije danas i u ilirsko vrijeme ta da su iliri mnogo gušće naseljavali krške i brdske dijelove Brotnja, dok su najizvjesnije izbjegavali za život područja nizine ili polja- koja su pak danas mnogo više naseljenija (npr.naselja Čitluk i Međugorje nalaze se na poljima i nizinskom dijelu). Da ovakve pretpostavke ne ostanu samo na ovim riječima i tekstu u nastavku se kao dokazi predočavaju snimci (dosadasnjih) otkrivenih ilirskih gradina, tj.naselja i to samo na području Brotnja ( općine Čitluk).

Sl.1. Avio/ortofoto snimak - pogled iz-višeg na prostor Ilijine gradine u Donjem Malom Ograđeniku.

Sl.1a. Pogled iz-bližeg na Ilijinu gradinu - ( ovalan, cikličan ili prstenast oblik s dosta debelim bedemom - promjer oko 45,50m )

Sl.2. Pogled iz-bližeg na (dosad nepoznatu) gradinu (ili mozda rimski logor?) u Gornjem Malom Ograđeniku ( zapaža se specifičan obrubljen L oblik utvrde ).

Sl.2a. Pogled iz-višeg na prethodni arheološki lokalitet.

Sl.3. Pogled iz-višeg na veliku gradinu Žuželj iznad sela Miletina i Međugorja (obrisi ove možda najznačajnije i najstrateškije gradine u široj regiji lako su vidljivi i od prostora iza međugorske crkve oko vanjskog Oltara).

Sl.3a. Pogled iz-bližeg na prethodnu gradinu  ( pravokutan, skoro kvadratan zatvoreni oblik bedema s dvostrukim bedemom prema jugoistoku i r.Neretvi -vjerojatno iz razloga vizualne kontrole prema Rimljanima ili plemenu Daorsa koji su mogli doći iz tog smjera, promjer gradine 70-80 m).

Sl.4. Pogled na gradinu zapadno od sela Miletina ( također zatvoren prstenasti oblik s dvostrukim bedemom ).

Sl.5. Pogled na gradinu kod sela Šurmanci na brdu Zoljevac ( ovo je zasad dimenzijama najveća otkrivena gradina tj.ilirska utvrda u Brotnju - promjer je čak i do 100 m i veći, što se može vidjeti na slici usporedbom s veličinama kuća u donjem lijevom dijelu slike). 

Sl.6. Pogled na gradinu kod sela Vidovići istočno od Čitluka ( ponovno zatvoren prstenasti oblik bedema).

Sl.7. Pogled na gradinu zapadno od sela Služanj ( zatvoren gotovo kružan prstenasti oblik ).

Sl.8. Pogled na gradinu južno od sela Odaci ( približeno - vidljiv ovalan zatvoreni oblik bedema sa središnjom osmatračnicom ).

Sl.8a. Pogled izdaljeg na istu gradinu ( specifičnost ove gradine ogleda se u tome da je građena u šumskom dijelu terena bez puno vapnenačkog krša koji je pak malo sjevernije od nje ).

Sl.9. Pogled na gradinu u selu Blatnica istočno od škole ( gradina ima specifičan cikličan zatvoreni oblik s dva humka ili osmatračnice na istočnoj i na zapadnoj strani ).

Sl.10. Pogled na gradinu u iznad sela Gradnići ( gradina je vrlo masivna s potkovičastim oblikom ).

Sl.11. Pogled na gradinu na zap.rubu brda Greda iznad Čitluka ( gradina ima još neistražen masivni humak okružen dugim tankim bedemom ).

Sl.12. Pogled na gradinu u iznad sela Gornji Hamzići ( ova gradina nije još istražena, ali kao što se vidi ima potkovičast oblik sličan onoj u Gradnićima).

Sl.13. Satelitski snimak područja između Krehin Gradca i Blizanaca na kojem je iznimno mnogo gomila, bilo većih bilo manjih dimenzija ).

Sl.14. Satelitski snimak južno od Međugorja prema zapadu s vidljivim pojedinim gradinama i njihovim prostornim odnosom ).

TURIZAM; Hercegovački suhozid (duvar) i kamene kuće

HERCEGOVAČKI DUVAR I STOJNE KUĆE

U traženju odgovora na pitanje: Koji je današnji najprepoznatljiviji vizualni dio hercegovačkih terena koji postoji u gotovo svakom dijelu Hercegovine ? - svatko onaj koji poznaje Hercegovinu, pa i onaj koji je ne poznaje ali je barem jedanput posjetio, među par potencijalnih odgovora zasigurno bi uvrstio hercegovački suhozid koji se lokalno naziva još suvozidina ili duvar. Suvozidina je izraz koji se koristi više u sjeverozapadnijoj Hercegovini koja graniči s dalmatinskim područjem, dok se naziv 'duvar' koristi pretežno u dijelu srednje te u cijeloj donjoj ili niskoj Hercegovini.

Suhozid (duvar) i voćke kod Ograđenika - sjzap.od Čitluka 

Duvar kod Ograđenika - sjzap.od Čitluka 

Pogled na detalj kamenog zida kuće  - Ograđenik

No, nažalost, zadnjih godina, postali smo svjedoci, mogli bi smo reći - nezamijenjive zamijene - ovog višestoljetnog povijesnog blaga hercegovačkog naroda. O čemu je riječ? Riječ je o nerazvijenosti svijesti o značaju ovog oblika baštine naših predaka, što kod pojedinaca rezultira time da prilikom proširiviranja okućnica i dvorišta, doslovno ruše postojeće stare suhozide i zamijenjuju ih betonskim zidovima ili što je još gore željeznim ogradama. Smiješan i neshvatljiv ovakav način gradnje i uređivanja privatnog prostora, ogleda se u tom da betonske ograde i željezne ograde postoje u gotovo svim zemljama svijeta i njih je poprilično jednostavno izraditi, dok su suhozidi tj.duvarovi s ovakvim udijelom prisustva po jedinici površine na cijeloj planeti Zemlji  specifični i karakteristični upravo za područja primorske Hrvatske i Hercegovine. Slobodno možemo reći da je stari kameni suhozid 'unikat' ovih prostora. Ako ovome dodamo još ogromni trud koji je bilo potrebno uložiti da bi se izgradio samo metar dužine suhozida - jasno je o kakvom značajnom dijelu autohtone arhitekture jest riječ.

No, osim suhozida, ono po čemu cijela Hercegovina jest zanimljiva i na jedan način potpuno različita od kontinentalnih područja tj.Bosne jesu stare obiteljske kuće građene od bijelo-sivog vapnenca. Ovakvih kuća ima po gotovo svim selima u Hercegovini, i to od istočnih dijelova oko Trebinja i Bileće pa sve do krajnjih sjeverozapadnih granica u Kupresu i Livnu. U srednjem dijelu Hercegovine ( Čitluk, Široki Brijeg, Ljubuški i dr.) ovakve kuće nose naziv 'stojne kuće'. U načinu gradnje i arhitekturi ovih kuća postoje određene razlike no glavna i osnovna karakteristika sviju jest da je osnovni element gradnje izklesana vapnenačka stijena. U južnoj Hercegovini u dosta područja krovovi ovakvih kuća su bili od kamenih ploča, u drugim dijelovima od cigle, a ponegdje i od slame. Nažalost kao i kod suhozida i ovdje se u određenoj mjeri vrši rušenje tj.uništavanje ovakvih kuća, što je vrlo loš primjer.

Tipična kamena kuća u cijelom Brotnju (šire područje Čitluka) - Ograđenik 

Još jedna  tipična kamena kuća u Brotnju - Međugorje

Pogled na stražnju stranu kuće s prethodne slike - Međugorje

Staro napušteno selo, original etno selo - Vlake-Donji Ograđenici - zap.od Čitluka

Detalj unutrašnjih starih kamenih polica ili nešto drugo u selu s prethodne slike

Ono najvažnije što treba naglasiti pri pokušaju ukazivanja vrijednosti o ovome jest to - da rušenjem i uklanjanjem ove graditeljske baštine mi našim budućim generacijama ne ostavljamo ništa za direktnu spoznaju o prošlosti ili im ostavljamo vrlo rijetke tragove. Drugim riječima rečeno- osim nepoštivanja naših predaka i njihove ostavštine mi ne poštivamo ni naše buduće naraštaje. Ali, da ne ostane sve u negativnim prognozama, ipak, u zadnje vrijeme po Hercegovini se javljaju i mnogi pozitivni primjeri tretiranja ovog oblika baštine. Moglo bi se reći kako ekspanzijom turizma sve su češći i primjeri gdje pojedinci vrše restauraciju i obnavljanje starih kamenih kuća, te pravljenje zidova oko novih kuća u staroj tehnici suhozida. No, možda najbolji pozitivni primjeri u cijeloj Hercegovini jesu novoizgrađeni kompleksi tzv. etnosela, ekosela, ekocentri ili sl. Među njima (od kojih se neki još grade) najpoznatiji pa čak i u široj regiji jest Herceg Etno Selo kod Međugorja. Fantastično izgrađeni kompleks u potpunosti od vapnenačkih komada koji su iz neposredne okolice, te uređene staze, vodotok, parkići, itd., mame iz godine u godinu sve više posjetitelja iz cijelog svijeta. Sve češća posjećenost ovakvim mjestima za dnevnog svijetla dokazuje ljudsku želju za opuštanjem u ovom okruženju i divljenjem ovom načinu gradnje te nadajmo se sve većem poštivanju prave autohtone graditeljske baštine.

Selo Ravno s dalmatinskim tipom kamenih kuća - jugoistočna Hercegovina

Stara kamena katolička crkva u selu Ravno - jugoistočna Hercegovina

Tipičan izgled kamenih kuća u Duvanjskom i Livanjskom kraju - Mandino Selo kod Tomislavgrada 

Kamena versus betonska kuća u selu Miljkovići - južno od Mostara

Stara velika kamena kuća na osami prema granici s Hrvatskom - Drinovci - južno od Gruda

Selo Paoča s puno kamenih kuća smještenih podno vapnenačkih strmina - istočno od Čitluka

Selo s kamenim kućama u zaleđu Neuma

Moderna turističko ugostiteljska kopija izgleda starih kamenih kuća ' Herceg - Etno Selo ' - okolica Međugorja

Napuštene kamene kuće izviruju iz gustog zelenila - iznad Čitluka

Stara kamena mlinica u Peć-Mlinima - južno od Gruda

Suhozidi i livade ispod vapnenačkog stijenja sjeverno od sela Izbično - sjeverozap.od Širokog Brijega