Sredozemna područja su možemo slobodno reći jedna od najatraktivnijih i najpoželjnijih turističkih destinacija u cijelom svijetu. Uzrok tome jest najvećim dijelom spoj njihove povijesne ostavštine, mediteranske klime i krškog krajolika sa specifičnim reljefom i biljkama. Svi ovi navedeni faktori prisutni su i u dijelu Bosne i Hercegovine koji se prostire južno ispod linije pružanja od Posušja na zapadu preko Mostara pa sve do iznad Trebinja na jugoistoku (slika 1). Ovaj dio često se i naziva donjom ili niskom Hercegovinom, i nesumnjivo je upravo ovaj dio turistički najatraktivniji dio Bosne i Hercegovine. Turistički segment, koji se na neki način tek počinje razvijati, jednostavno je nedjeljiv i nužno povezan sa prisutnom prirodnom i arheološkom baštinom. Samim time ukazuje se na potrebitost još većeg dodatnog povezivanja i iskorištavanja svakog prirodno-povijesnog blaga Hercegovine u turističke svrhe. Jedan dio takve prirodne baštine koji će se u nastavku ukratko opisat jesu specifični krški krajolici, reljefni oblici i neke pojave u južnijem dijelu Hercegovine. Svi ovi lokaliteti karakterizirani su blažom klimom, mediteranskom ili submediteranskom koja čini ove lokalitete pristupačnima i ugodnima za obilazak gotovo cijeli dio godine.U nastavku slijedi njihov prikaz idući od sjeverozapada prema jugoistoku:
1. Kanjon rijeke Ugrovače _sjeverozapadno od Širokog Brijega (slike 2 i 3)
Fantastični kanjon koji se prema sjeverozapadu sve više ustrmljuje, presjecajući gotovo sve formacije krednih vapnenaca. Kao u kanjonu Paklenice kroz dno kanjona Ugrovače moguće je većim dijelom godine hodati jer rijeka Ugrovača ima samo rijetki povremeni tok u slučaju izrazito velikih voda (oborina). U i okolo kanjona postoje brojne speleološke pojave špilja i jama koje još nisu dovoljno istražene.
Slika 2. Pogled na donji južni dio kanjona rijeke Ugrovače
Slika 3. Pogled prema dnu i strmom nastavku kanjona Ugrovače prema sjeverozapadu
2. Jezero Krenica _jugozapadno od Gruda (slika 4)
Ovo malo jezerce iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Karakterističan je njegov ovalni rub, ali i još neutvrđena dubina ovog jezera zbog čega postoji pretpostavka da je voda u njemu povezana s podzemljem. Atraktivni izgled ovog jezera, poput kakvog tamno modrozelenog oka u polju, još se više zapaža na slikama iz zraka. Jezero ne presušuje nikada, te s toga ima jako velik potencijal u turističkom smislu, pogotovo tijekom vrućih ljetnih mjeseci kad pruža mogućnost kupanja i rashlađivanja u njemu.
Slika 4. Jezero Krenica kod Gruda
3. Ravlića pećina i izvor Tihaljine(Trebižata) kod Peć-Mlina_jugozapadno od Gruda (slike 5,6,7 i 8)Fascinantna Ravlića pećina, koja nije toliko duga, ali ima vrlo prostranu i veliku prostoriju, najpoznatija je po vrlo bogatim arheološkim nalazima u njoj čiji je detaljniji opis na http://hr.wikipedia.org/wiki/Ravlića_Pećina.
Slika 5. Ispred ulaza u Ravlića pećinu
Slika 6. Uređeni put prema izvoru Tihaljine podne visokih strmih vapnenačkih stijena
Slika 7. Ostaci mlinica i bistrozeleni vodeni tok
Slika 8. Modrozelena voda Tihaljine/Trebižata na ovom mjestu izbija tj.vrije iz pećine
Jedna od već dosta poznatih prirodnih hercegovačkih destinacija jest lokalitet Borak, gdje se nalazi izvor rijeke Lištice. Neposredna blizina grada Široki Brijeg omogućila je dosad već znatnije turističko-lokalno iskorištavanje ovog mjesta. No, potrebito je spomenuti kako je upravo svojim reljefnim oblicima najzanimljiviji i najfascinantniji dio neposredno sjeverno od samog izvora, gdje se nastavlja i produbljuje kanjon sa suhim prohodnim dnom. Još jedna zanimljivost ogleda su u okomitom križanju dva kanjona, odnosno duboke izdužene drage i to kanjona Lištice smjera sjeveristok-jugozapad i popriječne drage poznatije kao Dobrinjska draga u pravcu sjeverozapad istok, što se vrlo lako da zamijetiti na satelitskim snimkama.
Slika 9. Jesenji pejzaž uz cestu od centra Širokog Brijega prema vrelu Borak
Slika 10. Gotovo okomito ukrštanje dvije izdužene i duboke drage kanjona Lištice i Dobrinjske drage na satelitskom snimku
5. Područja rijeke Trebižat s većim slapištima ili bukovima (Koćuša, Baščina, Čeveljuša, Kravica, Željegošće, Božijak, Struge..)_ s pružanjem od Klobuka pa do Čapljine
Rijeka Trebižat koja cijelim svojim tokom nosi 3 najupotrebljavanija imena Tihaljina, Mlade i Trebižat, sa svojim prirodnim oblicima i sadržajima predstavlja možda i najljepšu rijeku cijele Hercegovine. Duž cijelog toka ova rijeka sadrži brojne slapove, bukove, meandre kao i ujezerenja s manjim otocima. Karakter njezinog protoka koji se znatno smanjuje ljeti i tok kroz krški mediteranski dio BiH, pridonose sve većoj atraktivnosti u vidu brojnih kupališta s ugostiteljskim i drugim sadržajima. Svakako najpoznatiji lokalitet, i na regionalnoj razini, predstavljaju slapovi Kravice koji su geomorfološki spomenik prirode u Bosni i Hercegovini ( slike 11 i 12). No uz dosta poznate slapove Kravice ovdje vrijedi spomenuti ostala mjesta koja iz ljeta u ljeto bivaju sve posjećenija. Slapovi Koćuše, zapadno od Vitine ( slike 13 i 14), po količini vode možda su odmah iz slapova Kravice, te tek u zadnje vrijeme bilježe nešto značajnije posjećivanje. Zadnjih par godina (2008-2010) izuzetno atraktivno sve više postaje kupalište Baščine (slika 15), koje je osim svojih prirodnih značajki zanimljivo i po tome da se nalazi u neposrednoj blizini Gračina jednog od najvećih arheoloških nalazišta rimskog perioda u BiH. Kupalište Čeveljuša stanovnicima šire regije grada Ljubuškog odavno je već poznato ( slika 16), a možda i omiljenije odredište zbog svog ugostiteljskog i sportsko-rekreacionog sadržaja. Slapovi Kravice svakako spadaju među najveći prirodni biser cijele BiH, koji kombinacijom veličanstvenog prirodnog izgleda, tople mediteranske klime sa blizinom svjetskog hodočasničkog mjesta Međugorja, iz godine u godinu čine ovo mjesto možda i najposjećenijom turističkom prirodnom destinacijom u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ništa manje atraktivan nije ni lokalitet Željegošće ili Mala Kravica, do kojeg se za 10ak minuta dolazi pješke idući nizvodno od slapova Kravice (slike 17 i 18). Moglo bi se reći da je ova lokacija u avanturističkom smislu još atraktivnija od slapova Kravice, jer se nalazi u netaknutom dijelu prirode bez ijedne građevine u blizini, a prirodnu fascinaciju čini jedno velike bistro modrozeleno jezero u koji se kroz jednu veliku ovalnu pukotinu u stijeni kao vodopad ulijeva velika količina vode. Za razliku od Željegošća, lokalitet Božjak je vrlo atraktivno (slike 19 i 20), već odavno poznato i dosta posjećeno kupalište koje mami svojim širim bukom ispod kojeg je ujezerenje te nekoliko rukavaca kao i ušće riječice Studenčica. I ovdje kao i na Baščini, Čeveljuši i Kravici prisutan je ugostiteljski sadržaj, koji omogućava još izraženiju daljnju turističku privlačnost i posjećenost. I na posljetku nešto prije svojeg ušća u rijeku Neretvu u dijelu Čapljine imena Struge, nalazi se još jedno dosta uređeno i u turističkom smislu dosta potencijalno atraktivno ljetno odmorište.
Slika 11. Pogled na slapove Kravice za finog zimskog dana
Slika 12. Tipični prizor sredinom ljeta na ujezerenju ispod slapova Kravice
Slika 13. Pogled na slap Koćuša za vrijeme velikih voda
Slika 14. Pogled na Koćušu iz smjera jugoistoka
Slika 15. Pogled na tok Trebižata uzvodno na kupalištu Baščine
Slika 16. Tok Trebižata u periodu velikih voda na kupalištu Čeveljuša
Slika 17. Lokalitet Željegošće i pogled na buk tijekom kasnog proljeća
Slika 18. Ljetni pogled na veće ujezerenje ispod buka na Željegošću
Slika 19. Rano jesenji pogled na kupalište Božjak sa smjera juga
Slika 20. Nekoliko puta približen pogled od položaja iznad Božjaka prema slapovima Kravice (vidljvi na sredini slike)
Međugorje kao jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta u svijetu, pored duhovnog vida doživljaja i svrhe posjeta, nudi specifičan i fascinirajući krško-mediteranski doživljaj prirode. Mjesto Gospinog ukazanja i najvažnije posjetiteljsko-hodočasničke rute upravo su najviše povezani s ovdje prisutnom prirodom, jer te dvije najposjećenije lokacije u Međugorju se nalaze na dva brda, i to; mjesto ukazanja Podbrdo ( slika 21)na padinama brda Crnica, a mjesto Križevac s velikim Križem ( slika 22) nalazi se na samom vrhu istoimenog brda. Ovdje je najvažnije spomenuti kako upravo očuvanost i uređenost izvornog prirodnog krajolika ovih brda izaziva jedan osjećaj nemjerljivog unutarnjeg mira i sreće, koji se na ovakvim prirodnim mirnim mjestima posebno intezivira uz zvukove raznih ptica i mirisa mediteranskog bilja spojenog s mirisom bijelih okršenih vapnenačkih stijena. Uz Međugorje i njegov prirodni krajolik, može se reći kako cijela šira regija obližnjeg mjesta Čitluk (slike 24,25 i 26), poznatija kao Brotnjo, u svim svojim dijelovima nudi jedan fascinirajući prirodni pejzaž karakteriziran malim brdašcima, s mediteranskom vegetacijom i širokim otvorenim horizontom od istoka, preko juga sve do zapadnih obrisa Biokova i drugih hrvatskih planina.
Slika 21. Pogled na mjesto Gospinog ukazanja Podbrdo s vrha višeg brda Križevac
Slika 22. Pogled na veliki Križ na vrhu brda Križevac prema sjeveru
Slika 23. Pogled s vrha Križevca na omanje vapnenačko brdašce s ilirskom gradinom u smjeru zapada
Slika 24. Kasno proljetni pejzaž Brotnja, južno od sela Vionica
Slika 25. Pogled prema brdima iznad Međugorja od smjera sela Blizanci kod Čitluka
Slika 26. Brdašce Humac sa specifičnim bijelim zaobljenim stijenama i mediteranskom biljkom zelenikom na sjeverozapadu Brotnja kod sela Gornji Hamzići
Posebno lijepi ugođaj rijeka Neretva čini na svom putu južno od Mostara pa do Čapljine, gdje strmo do 200-injak metara visine siječe kršku zaravan (plato) Brotnjo-Dubrave koja se pruža sve od Gruda na krajnjem sjeverozapadu pa do Stoca na jugoistoku. Uz cijeli tok Neretve u ovom dijelu Hercegovine nalaze se brojne male prirodne oaze s finim livadama visokim krošnjama raznog riječnog mediteranskog drveća, u kojima se gnijezde brojne zlatnožute vuge, ptice selice koje naseljavaju tropsko-sutropske krajeve. Pored specifično lijepih biljno-životinjskih asocijacija na ovom području prisutne su i brojne fluvio-krške i speleološke reljefne forme ispod strmih bočnih padina u dolini. Tako postoji dosta pećinskih ulaza, od kojih većina još nije dovoljno istražena, dok pak iz nekih otvora izlaze veće količine podzemne vode koje se koriste u vodozahvatne svrhe. I na kraju, moglo bi se reći, u turističkom smislu najatraktivnije mjesto na cijelom ovom području doline Neretve, nesumnjivo jest stari srednjovjekovni grad Počitelj, koji svojim smještajem na izrazito strmim vapnenačkim stranama uz blizinu glavne prometnice iz smjera Sarajeva prema Jadranskom moru, osigurava konstantan turistički posjet ovoj destinaciji.
Slika 27. Dio doline Neretve kod mjesta Kručevići, pogled prema sjeveroistoku
Slika 28. Stari srednjovjekovni grad Počitelj na stjenovitim obroncima u dolini Neretve sjevernije od Čapljine
8. Reljefna vapnenačka stepenica tzv. Klobučka navlaka kod izvora Studenčice (slika 29)
Gledajući odlike reljefa jugozapadne Hercegovine, do izražaja posebno dolazi jedan izduženi strmi vapnenački prelaz, koji se poput kakve stepenice pruža sve od mjesta Klobuk na sjeverozapadu pa do grada Čapljine na jugoistoku. Ovaj reljefni oblik nosi stručni naziv Klobučka navlaka, a ponegdje i Klobučki rasjed, jer je geološki gledajući riječ o izduženom rasjedu duž kojeg se sjeverni dio terena navukao na južni ili pak južni podvukao pod sjeverni. Ovaj rasjed je dosta važan u pogledu omogućavanja vodonapajanja i dijelom vodoopskrbe jer se ispod njega uzduž gotovo cijelog rasjeda, javljaju brojni kako veći tako i manji izvori i vrela. Svojom prirodnom tj. geomorfološkom atraktivnošću posebno plijeni lokacija oko izvora rijeke Studenčice, gdje se pod vrlo strmim kutem izdižu sivi vapnovito-laporoviti ravni slojevi eocenskih stijena iznad kojih su dobro okršeni bijeli kredni vapnenci. Značajno je kako se u ovim nagnutim mekšim laporovitim slojevima, koji se pružaju odmah iznad ceste, mogu pronaći brojni eocenski fosili, i to najviše školjke i puževi. Osim fosilifernih naslaga na ovom mjestu nalaze se stare, obnovljene mlinice, iznad kojih se u stijeni nalazi jedan manji špiljski otvor, koji se međutim, prema navodima mještana, nastavlja u duži pećinski kanal s prisustvom vode, koji nesumnjivo ukazuje na potrebitost njegovog speleološkog istraživanja u budućnosti.
Slika 29. Pogled na strmo nagnute ravne slojeve iznad izvora Studenčice
Predivno!! I ne znam gdje živim... Hvala.
OdgovoriIzbrišiSvaka čast na istraživanju Hercegovine. Moram samo nadodati rijeka Trebižat nije u svome prirodnom toku. Jer tok rijeke Trebižat je promjenjen vještački za vrijeme Austrougarske monarhije. Nekada je Trebižat išao prema Pologu. I danas se mogu zamjetiti stari mostovi na onim mjestima gdje je tekao Trebižat.
OdgovoriIzbrišiHvala na komentarima, i na opasci, mada moram priznat da 1.put čujem da je Trebižat tekao prema Pologu, što mi nije jasno jeli komentator misli na Polog kod Širokog ili neki drugi. A znam za Prolog prema Vrgorcu - jeli valjda na to mislite ? Ja osobno nisam primjetio da je neko prirodnije riječno korito u tom pravcu- al ću se svakako raspitati.
OdgovoriIzbrišiMoja greška prema Prologu kraj Vrgorca, a ne prema Pologu.
OdgovoriIzbrišiTo sam saznao od starijih ljudi u Ljubuškom, jer sam istraživao i raspitivao se za Ilire ali i Paganiju i Neretvansku kneževinu. Gledao sam topografsku kartu jer smo čitao djelo de administrando imperio (upravljanu carstvom). Gdje se spominje Rastoka pod vodom, okolno stanovništvo polje kraj Vrgorca zove Rastok. Slična terminologija.
Međutim rečeno mi je da se nekada Trebižat ulijevao u to polje. Nakon dolaska Austro-Ugarske Monarhije taj se dio isušiva radi plodnih dolina i mjenja se smjer Trebižata. Nekoliko mostova je izgrađeno i onda je rijeka puštena.
Ja sam gledao nekadašnji smijer. Bar se nadam da je to bio. Ako provjeriš javi mi da li griješim ili ne. Ja nisam još našao podatak o presušivanju toga polja.
Evo ti putokaz budeš li istraživao:
Ideš na Lisice-Vašarovići i nekoliko metara ili km prije skrećanja za orahovlje i granicu primjetit ćeš nekoliko udubljenja. Valjda je tu cesta presjecala korito staroga Trebižata.
Drugo presjecanje je kada ideš od toga mjesta prema Veljacima. Cesta opet sječe korito. Tako mi je rečeno. Još mi je rečeno da postoje ostaci staroga mosta. Međutim kada sam ja istraživao bilo je ljeto pa je trava bila preko glave.
Sretno,